Transparency International BiH je tokom prošle godine dobio blizu 1.300 poziva i prijava građana koji su se htjeli informisati o svojim pravima, ispitati da li odeđene situacije koje su doživjeli imaju elemente korupcije, te prijaviti konkretne slučajeve po kojima je TI BiH postupao prema nadležnim isntitucijama. 

 

Bez obzira na ovaj broj prijava, iz TI navode da ipak ne možemo govoriti o dovoljnoj spremnosti građana da prijave slučajeve korupcije, a jedan od glavnih razloga je njihovo nepovjerenje u institucije i njihovu efikasnost u rješavanju njihovih problema i sankcionisanju korupcije. 

 

"Dokaz za ovo je i izrazito mali broj prijava koje institucije koje su uspostavile sisteme za prijavu korupcije dobijaju od samih građana. Jedan od primjera je recimo Vlada RS koja je tokom šest mjeseci rada platforme za prijavu korupcije primila samo 15 prijava. Isti je slučaj i sa drugim ustanovama (klinički centri i sl.), gdje jednostavno prijave nisu dovele do rezultata, te zbog toga imamo apsurdnu situaciju da TI BiH kao nevladina organizacija dobija mnogo više prijava, nego čak i institucije u čijoj nadležnosti je da se bore protiv korupcije u svojim redovima", rekla je za Klix.ba Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH. 

Neminovno je da korupcija osporava strane investicije u BiH. Velika prisutnost korupcije ima odvraćajući efekat za ozbiljne strane investicije. Država koja ne pruža pravnu sigurnost ili sistem koji zahtijeva prvo ugrađivanje i podmićivanje donosilaca odluka i koji nema transparentne procedure koje će osigurati ravnopravan pristup, svakako ne obećava ni povoljno okruženje za poslovanje i povećava troškove ulaganja. 

 

"U državi u kojoj biste investirali morate prvo pokriti interese političkih elita i pojedinaca na vlasti, svakako će biti manje mjesta za ozbiljne kompanije i ulaganja koja bi mogla doprinijeti i državi i investitoru (uglavnom se zbog dosadašnje prakse sklapanja ugovora završava samo na koristi nekoliko pojedinaca)", zaključila je Korajlić za Klix.ba. 

 

Udruženje stranih investitora u Bosni i Hercegovini svake dvije godine objavljuje Bijelu knjigu, odnosno preporuke za popravljanje poslovne klime u našoj državi. Bitan segment te publikacije su i preporuke koje se odnose na prevenciju i sprečavanje korupcije u Bosni i Hercegovini. Iako se ta knjiga dostavlja i političkim predstavnicima u BiH sa ciljem da ih upoznaju šta je to što bi trebalo promijeniti kako bi Bosna i Hercegovina bila interesantna stranim ulagačima, svako novo izdanje je skoro identično onom prethodnom. 

 

To pokazuje da se u proteklom periodu ništa nije uradilo kako bi se popravila poslovna klima. Prema izvještaju Svjetske banke za 2015. godinu (World Bank Doing Business 2015: Ease of doing business ranking) Bosna i Hercegovina je na 107. mjestu po tzv. lakoći poslovanja. 

 

"Posljednji smo u Evropi. Sve nekadašnje jugoslavenske republike su ispred nas: Makedonija je na 30. mjestu, Crna Gora je 36., Hrvatska je 65., a Srbija 91. Dakle, iako se u svim preporukama navodi kako je korupcija u BiH jedan od najvažnijih razloga nepovoljne poslovne klime, godinama se ništa ne radi kako bi se to stanje popravilo i dok drugi oko nas napreduju mi stagniramo i sve smo manje konkurentni", pojasnio je Eldin Karić direktor Antikorupcijske mreže u BiH (ACCOUNT). 

 

Pitanje je šta je primarno što se mora uraditi na sprečavanju korupcije, a kako bi se stvorila bolja klima za poslovanje u našoj zemlji? 

 

Karić navodi da je pored preporuka stranih investitora, kao i mnogih drugih međunarodnih organizacija koje djeluju u Bosni i Hercegovini, bitno iskreno, bez fige u džepu, pristupiti borbi protiv korupcije. 

"Potrebno je zaista ozbiljno krenuti u provođenje strategija za borbu protiv korupcije. Potrebno je razviti preventivne mehanizme koji će suziti prostor za pojavu korupcije. Mi danas u Bosni i Hercegovini nemamo ni deset posto potrebnih preventivnih antikorupcijskih mjera. Nažalost, to pitanje danas nikog ne muči. Našim političkim partijama je mnogo važnije ko će dobiti koju funkciju, ko će 'poklopiti' koje javno preduzeće, a sve sa ciljem da se kroz te ventile javna sredstva izvuku u privatne džepove političara i njima bliskih poslovnih krugova. U takvom ambijentu nijedan ozbiljan strani investitor ne želi djelovati. Sjetimo se problema u vezi sa gradnjom autoputa", podsjetio je Karić. 

 

Dodao je kako je ova država još gora prema domaćim proizvođačima i ljudima koji investiraju vlastitu imovinu kako bi ovdje pokrenuli biznis, da su oni totalno nezaštićeni i prepušteni sami sebi. 

 

"Nerijetko vlast krši vlastite zakone u korist privatnih interesa. Sjetimo se Konzumovog širenja na bh. tržištu. Ako još svemu ovom dodamo obespravljenost radnika i potkupljene pojedine sindikalne vođe, onda je svima jasno kako je investiranje u Bosnu i Hercegovinu svojevrsna poslovna avantura", zaključio je Eldin Karić.