BiH
Pad evra: Nema slabljenja marke niti većeg uticaja na ekonomiju
Jačanje dolara i slabljenje evra u posljednjih nekoliko mjeseci za posljedicu je imalo brojne natpise u novinama kako će ionako siromašna bh. ekonomija zapasti u još veću krizu, kako će se spoljni dug BiH znatno povećati budući da se ta zemlja zaduživala u dolarima i slično. No, stručnjaci kažu da predviđanja nisu tako crna kako se predstavlja.
U kontekstu pada vrijednosti evra i svih problema izlaska iz krize s kojom je suočena evrozona, bosanskohercegovačka ekonomija će, u najvećoj mjeri, dijeliti evropsku sudbinu, kažu u Centralnoj banci BiH.
Slabljenje evra ne utiče na stabilnost konvertibilne marke jer je bh. valuta vezana za evro zakonom, objašnjava glavna ekonomistica CBBiH Belma Čolaković. Što se tiče duga ne bi se trebali osjetiti dramatične promjene, kaže Čolaković.
‘’Valutna struktura spoljnog duga je takva da ne bismo trebali osjetiti dramatične promjene u visini javnog duga usljed slabljenja evra prema dolaru. Na kraju 2013. godine 52,24 odsto spojlnog duga bilo je u evrima. Prema tome valutna struktura javnog duga je relativno povoljna. Koliki će uticaj kursa biti na obaveze po osnovu servisiranja duga ovisi o kursu na dan kada obaveza dospijeva na servisiranje. Što se tiče obaveza po osnovu servisiranja duga u 2015. godini zvanični podatak o planiranoj otplati, iznosu i dinamici imaćemo kada ga objavi Ministarstvo finansija i trezora BiH. No, imajući u vidu strukturu javnog duga ne očekujemo značajne oscilacije.’’
Slabljenje evra u osnovi nije loša vijest za evropsku ekonomiju. Ona će značajno doprinijeti cjenovnoj konkurentnosti evropskih roba i po tom osnovu, pojačanoj inostranoj tražnji za tim robama, kažu ekonomisti.
U Spoljnotrgovinskoj komori potvrđuju da efekti slabljenja evra ne bi trebali biti negativni budući da BiH uvozi većinu roba iz EU, a izvozi energiju koja se plaća u dolarima.
''BiH najveći dio svoje spoljnotrgovinske razmjene realizuje sa tržištem Evropske unije ili sa zemljama vezanim za evro, tako da promjene kursa ne utiču na to s obzirom da odnos evra i konvertibilne marke ostaje isti. Kada je riječ o izvozu na neka druga tržišta poput Velike Britanije, Švajcarske, Norveške, SAD na koja smo do sada manje izvozili, ukazuje nam se prilika za povećanje izvoza jer će roba čija je vrijednost izražena u evrima odnosno konvertibilnim markama biti povoljnija'', kaže Igor Gavran, savjetnik u Sektoru za makroekonomski sistem STK BiH.
Novo zaduživanje najgora varijanta
No, i da BiH trpi dramatično negativne posljedice, bh. vlasti ne bi mogle spriječiti negativan trend upozorava Miloš Todorović iz Udruženje ekonomista RS SVOT:
''Pokazalo se da ni entiteti ni država nisu baš nešto efikasni u bilo kojoj vrsti intervencija jer obično u situacijama rasta cijena određenih proizvoda država treba posegnuti za robnim rezervama kako bi ublažila kizu. Pošto kod nas rezerve skoro da ne postoje i uticaj je skoro zanemariv. S druge strane BiH ima Currency board koji vodi monetarnu politiku pa ni u oblasti finansija država i entiteti ne mogu mnogo učiniti.''
Ekonomista Slaviša Raković objašnjava da EU sada vodi "labaviju monetarnu politiku", dok je u BiH na snazi restriktivna zbog currency boarda koji ne dozvoljava štampanje i "upumpavanje" novca.
‘’Ono najgore što može da nam se desi je dalje zaduživanje što bi nas dovelo u još veće nevolje. Dakle, jedina nada je preko bankarskog sektora koji je iz evro zone, da se ta ekspanzija novca prenese i na Bosnu i Hercegovinu. Vidimo naznake kod stranih banaka da će do toga i doći.’’
Belma Čolaković iz Centralne banke BiH podsjeća da BiH ima još mnogo posla kako bi svoju ekonomiju postavila na čvršće noge
''Uobičajena boljka bh.ekonomije svakako da su strukturalne reforme sa ciljem jačanja realnog sektora, jačanjem institucionalnog, okvirne konkurentnosti. To su svakako imperativi. To je preporuka EU koju će BiH morati uvažiti i uraditi bez obzira na kurs evra prema bilo kojoj valuti'', zaključuje Čolaković.
izvor: RSE
