Komisija je, na prijedlog Šefika Džaferovića iz SDA, zaključila da Predstavnički dom informiše o javnoj raspravi o pitanju statusa Sutorine održanoj 24. februara u Sarajevu i da zatraži određivanje roka za provođenje konsultacija sa pravnim stručnjacima. 

Prijedlog Lazara Prodanovića iz SNSD-a da Predstavnički dom pozove Predsjedništvo BiH da uputi u parlamentarnu proceduru sporazum o ratifikovanju granice sa Crnom Gorom nije dobio podršku Ustavnopravne komisije. 

"S obzirom da su sve procedure u vezi sa ovim sporazumom završene, Predsjedništvo o tome treba da se izjasni tako što će sporazum poslati ili ga neće parlamentu na davanje saglasnosti za ratifikaciju", rekao je Prodanović. 

U sklopu rasprave o izvještaju o javnoj raspravi o pitanju statusa Sutorine on je ocijenio da je Predstavnički dom nanio štetu BiH vodeći raspravu o teritoriji tuđe zemlje i rušeći principe utvrđivanja granica bivših jutoslovenskih republika. 

"Sutorina nije bila, niti je dio BiH", zaključio je Prodanović. 

Podsjećajući da je javna rasprava provedena na osnovu odluke Predstavničkog doma koji je razmatrao prijedlog rezolucije o Sutorini, Džaferović je ocijenio da postoje neke problematične činjenice o Sutorini, ali i druge činjenice koje se tiču međunarodnog priznanja BiH i Badinterove Komisije. 

"Mislim da nema niko ko bi volio da se ova teritorija ne nađe u BiH, ali ako to neće napraviti problem", rekao je DŽaferović i dodao da bi stručnjaci za međunarodno javno pravo i ustavno pravo mogli da pomognu u donošenju konačnog mišljenja. 

Rezolucijom o Sutorini, koju je u parlamentarnu proceduru uputio poslanik SDP-a Denis Bećirović, traži se od Predsjedništva BiH da odbije prijedlog sporazuma o granici sa Crnom Gorom koji je utvrdio Savjet ministara BiH, a prema kojem je Sutorina ostaje u sastavu crnogorske teritorije. 

Komisija je danas podržala Bećirovićevu poslaničku inicijativu kojom se traži da Savjet ministara BiH bude zadužen da u ovoj godini pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi Prijedlog zakona o zabrani izazivanja i širenja nacionalne, vjerske, rasne i drugih oblika mržnje u BiH. 

Obrazlažući inicijativu, Bećirović je rekao da se ovim pitanjem bave i Povelja UN, Evropska konvencija o ljudskim pravima, te Savjet Evrope i ocijenio da je donošenje ovakvog zakona u interesu svakog građanina i svakog naroda u BiH. 

Prema riječima Momčila Novakovića iz NDP-a, ova oblast tretirana je Krivičnim zakonom BiH, zbog čega nema razloga za donošenja posebnog zakona. 

On je dodao da bi bilo dobro da se poslanici bar neko vrijeme uzdrže od predlaganja zadataka Savjetu ministara BiH s obzirom da ovo tijelo još nije konstituisano nakon prošlogodišnjih opštih izbora. 

Od prisutnih članova Komisije iz Republike Srpske niko nije podržao Bećirovićevu inicijativu - Novaković je bio protiv, a Prodanović uzdržan. 

izvor: Srna