Te 2000. godine činilo se da je misija Međunarodne zajednice nemoguća i da se u Brčko nikada, nakon hiljada izgubljenih života, neće uspjeti vratiti život, posebno suživot. Nakon petnaest godina Brčko je svijetli primjer ostatku BiH da je suživot nešto što se na ovim prostorima podrazumjeva. Takođe, ova zasebna teritorijalna jedinica je vrlo brzo samostalno počela funkcionisati sa svojim obrazovnim, sigurnosnim i zdravstvenim institucijama, a bez posebnog političkog zadiranja doneseno je niz zakona za više od 15 različitih oblasti.

Međutim, u svakom drugom smislu Brčko dijeli sudbinu ostatka BiH. Brčak Dževad Kozarević prošle godine kada su BiH pogodili socijalni nemiri i sam je protestovao pred zgradom gradske Vijećnice u Brčkom. I danas misli da u Brčkom vlada velika nepravda prilikom zapošljavanja i uopšteno ekonomske politike.

„Ja sam bio učesnik prošlogodišnjih protesta. Ovdje nikada niko ne postavi pitanje zapošljavanja. Ne postavlja niko ni pitanja pokretanja radnih mjesta. Ovi moćnici, oni samo pričaju i kojekakve sastanke prave. Zašto ne otvaraju preduzeća da nam mladi ostaju ovdje, a ne da nam odlaze“, kaže Kozarac. 

Većina građana s kojima smo razgovarali ovako misli. Brčko Distrikt je smatraju, s obzirom na respektabilan proračun od skoro 200 miliona maraka vrlo malo postiglo u ekonomskom i razvojnom smislu. Kao u rijetko kojem dijelu BIH ovdje se iz gradskog proračuna izdvaja 18 miliona maraka za podsticaj privredi i poljoprivredi. Međutim i poljoprovrednici i privrednici su nezadovoljni. Takođe, iz gradskog proračuna izdvaja se i 30 miliona maraka za socijalnu zaštitu, ali i tu vlada određena nepravdena raspodjela.

Gradonačelnik Brčkog Anto Domić smatra da je Brčko mnogo postiglo u razvojnom smislu. Kaže da je Brčko danas zasebna jedinica BiH koja potpuno samostalno funkcioniše.

„Naša privredna situacija se ne čini možda tako dobra, ali uvažavajući probleme s kojima smo bili suočeni nakon rata možemo biti zadovoljni činjenicom da danas imamo najbolji omjer zaposlenih ljudi naspram penzionisanih i nezaposlenih u odnosu na ostatak BiH. Bruto domaći proizvod nam raste, administraciju ne povećavamo“, kaže gradonačelnik Domić.

Ekonomski analitičar profesor Slavko Stević s Ekonomskog faklteta u Brčkom kaže da je Brčko odlično funkcionisalo sve dok je ovdje bila posebna Kancelarije Međunarodne zajednice. Odlaskom Supervizora 2012. godine u Brčko počinju dolaziti problemi.

 „Brčko je zatvoreno. Vlasti se ne oslanjaju na pomoć naučnih i obrazovnih institucija. Nisu poštovali ono što je izvan politike i izvan vlasti. Mislim da je ekonomija i ovdje došla u probleme. Na primjer ovdje je 2000. godine prosječna plata bila 50 odsto iznad prosječne plate RS, a 30 odsto veća od prosječne plate u Federaciji BIH. Podaci za prošlu godinu govore sasvim suprotno. Plata u RS je oko plate Distrikta, a plata u Federaciji veća je nego plata ovdje. Bruto domaći proizvod jeste povećan pet puta, ali su investicije smanjene za jednu trećinu“, pojasnio je profesor Stević. 

Ni Brčko Distrikt nije zaobišla privatizacija.

„Veliki broj preduzeća je ostao da tavori, veliki broj radnika je ostao van fabričkih hala. Tako da smo od nekadašnjeg industrijskog centra s Lukom, Interpretom, Bimalom, Teslom, Bosnapolodom, Pirometalom ostali na Luci, Bimalu i nešto još malo što je nastalo privatnom inicijativom. Potrebno je ostvarivati veću privrednu saradnju i na nivou BiH i sa susjednim zemljama. Treba privlačiti strani kapital i to ne samo deklarativno nego i zvanično“, kaže profesor Stević.

Arbitražni duh podrazumijevao je da Brčko Distrikt bude pod suverenitetom BiH, a to znači da državni zakoni imaju prednost nad lokalnim. Danas je ipak osjetno da nad Brčko Distriktom uticaj ima uglavnom RS dok Federacije gotovo nema nikako. Svi se slažu da je Kancelarija Visokog predstavnika u Brčkom prerano zatvoren.

„Mi ovdje svjedočimo potpunoj političkoj nestabilnosti. U zadnje dvije godine mi smo imali nekoliko rekonstrukcija Vlade. Dešavaju se nesuglasice na raznim poljima. Imamo neke projekte koji su odobreni prije pet godina kao što je obilaznica koja košta 30 miliona maraka. Ali vidimo da od toga još nema ništa“, rekao nam je Esad Atić, poslanik u Skupštini BD.

S Atićem se slaže i profesor Mustafa Sinanagić, jedan od prvih povratnika u Brčko.

„Ja moram biti iskren i reći da sve dosadašnje garniture vlasti u Brčkom nisu uradile dovoljno pa čak ni ono što su mogle da stvore jedan ambijent koji bi se razlikovao od ostatka BIH, bio prepoznatljiv za domaće pa i strane investitore“, kaže prof. dr. Mustafa Sinanagić i dodaje da je percepcija javnosti u Brčkom o korupciji veoma izražena.

„U nekim zvaničnim dokumentima to ne možete primijetiti, ali u skupštinskim raspravama, u razgovoru s građanima primjetan je taj problem pitanja korupcije. Mislim da u tom smislu nadlženi organi, vlasti i pravosuđe trebaju što više raditi na tome da Brčko bude kreirano kao sredina gdje će korupcija biti svedena na najmanju moguću mjeru“, ističe profesor Sinanagić.

Sve više mladih napušta Brčko

Brčko Distrikt danas muči gubitak novca iz proračuna od 20 miliona maraka koje su ostale zarobljene u Bobar banci. Naši sugovornici ističu da najviše smeta činjenica što se priča o tom novcu prvo „zavrtila“, ali da već sada taj novac niko ne spominje. Entiteti koji su do prije samo pet godina bili iza Distrikta danas su premašili njegova dostignuća.

Perspektivu u gradu koji je naslonjen na EU sve manje vide i mladi. Odlučuju radije preći ovu granicu u traženju neke bolje budućnosti.

„Ja mislim da su mladi ljudi najviše oni koji su pogođeni krizom. Veliki broj visokokvalitetnih i visokoobrazovanih su na birou. Već nekoliko godina prisutan je trend odlaska iz Brčkog u zemlje EU, Ameriku i Australiju“, kaže Ćazim Suljević, predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice Preporod.

Gradonačelnik Anto Domić slaže se da je Brčko moglo zadržati vodeći status i biti ispred entiteta:

„Ima puno prostora da se još dosta toga napravi kroz drugačije poticajne mjere nego što ih imamo sada, ali i kroz drugačiji pritup s privrednicima kako bismo mogli otovriti nova radna mjesta.“

Nova Ustavna uređenja u Brčkom niko ne spominje niti se ovdje o tome voli govoriti. Svi smatraju da Brčko treba ostati zaseban dio BiH. Međutim građani priželjkuju neke nove vjetrove, odnosno nove energije koje će Brčko Distrikt povesti k razvoju.

izvor: RSE