Izvještaj se sastoji iz centralnog dijela i pojedinačnih izvještaja za svaku zemlju evropskog kontinenta.

Ekološke organizacije iz cijele BiH ovim povodom još jednom naglašavaju hitnu potrebu za kvalitetnijim zakonodavstvom i njegovim provođenjem u oblasti životne sredine. 

„U izvještaju se ističe da je u BiH usvojen veliki broj zakona, pravilnika i međunarodnih standarda. Iako je ovo osnova za bitne reforme u sektoru životne sredine i dalje ostaje problem provođenja ovakvih dokumenata, čemu svakodnevno svjedočimo i već duže vremena upozoravamo“, istakla je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle objasnio je da su stalni problem u BiH "nepotpuno usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnim nasljeđem EU, nedostatak strategija iz sektora životne sredine i energetike na nivou Bosne i Hercegovine ili usklađivanja entitetskih i suštinsko odstupanje od evropskih standarda i obaveza ulaganjem u prljave i neobnovljive izvore energije".

 Izvještaj pored drugih problema naglašava nedostatke u praćenju i reagovanju na nelegalnu eksploataciju šumskih resursa, neodgovarajući tretman otpadnih voda, te zagađenje vazduha. Još jednom je konstantovano vrijedno biološko nasljeđe Bosne i Hercegovine, koje obiluje rijetkim i endemičnim vrstama flore i faune.

“Uslijed klimatskih promjena elementarne nepogode naročito negativno utiču na životnu sredinu, tim više što se preduzimaju neadekvatne mjere zaštite kojima se još više pogoršava stanje prirodnih resursa. Haotična i nekontrolisana ekspoatacija šljunka i pijeska iz vodenih tokova i sa obala rijeka dovela je do totalne degradacije riječnih obala, a naročito šumskog i močvarnog pojasa uz njih”, dodala je Snežana Jagodić Vujić iz Eko puta iz Bijeljine.

U izvještaju je istaknuto da  ekonomske koristi  (200 do 300 milijardi evra godišnje) od mreže zaštićenih područja Natura 2000, uspostavljene unutar zemalja članica EU, daleko nadilaze godišnje troškove upravljanja i zaštite mreže ( 5,8 milijardi evra godišnje). 

"BiH je sa svojih 2% teritorije pod formalnom zaštitom, na posljednjem mjestu u Evropi. Prijedlozi o zaštiti novih područja su skoro u potpunosti blokirani unutar entitetskih i kantonalnih parlamenata, dok se istovremeno i u postojećim zaštićenim područjima nastavlja nesmanjena eksploatacija prirodnih resursa“, naglasio je Anes Podić iz Eko akcije Sarajevo.

„Kako Državni izvještaj o stanju životne sredine u BiH za 2012. godinu nije prikazao stvarno stanje kvalitete zraka u BiH, istu grešku je naslijedio i EU izvještaj. Nedostatak sistema za monitoring kvaliteta zraka i validnih rezultata mjerenja doveo je do zanemarivanja problema industrijskih sredina, kao što su Zenica, Lukavac, Kakanj, Tuzla, Brod, koji problem zagađenog zraka imaju i u ljetnom, a ne samo u zimskom periodu.“, izjavio je Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.  

Organizacije su pored problema u zakonodavstvu ponovo istakle i konkretne probleme vezane za aktuelne planove za nove termoelektrane na ugalj, hidroelektrane na najznačajnijim i najvrijednijim rijekama, upravljanje otpadom, adaptacije na klimatske promjene, obrazovanje u oblasti održivog razvoja i sl.