Mišljenja su i da je ekonomska situacija u BiH takva da se u narednom periodu može samo očekivati rast kredita koje korisnici ne vraćaju, te da bi, shodno tome, i nadležne institucije trebale da reaguju kako bi zaštitile i dužnike i banke.

Samo u RS su, prema podacima entitetske Agencije za bankarstvo, banke tokom prošle godine aktivirale hipoteke za 13 miliona maraka veće vrijednosti nego u 2013. godini. To možda djeluje mali iznos s obzirom da su ukupni kredtiti u tom BH entitetu iznosili 4.7 milijardi maraka, ali analitičari upozoravaju da se radi o velikom rastu. Više od 14 odsto svih kredita čine nekvalitetni krediti. Zaključno sa krajem prošle godine krediti pokriveni hipotekama iznosili su oko dvije milijarde i 300 miliona maraka, kaže portparol Agencije za bankarstvo Republike Srpske Sanja Zec. 

“Aktivirane su hipoteke u sektoru pravnih lica u iznosu od 36,8 miliona KM. Sa druge strane u sektoru fizičkih lica, aktivirane su hipoteke po osnovu naplate potraživanja u iznosu od 1,8 miliona KM. Ono što ovdje treba napomenuti jeste da se ne radi o vrijednostima hipoteka, već o iznosima kredita koji su naplaćeni po osnovu hipoteka”, navodi Zec.

U Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ističu da nemaju podataka o pokrenutim hipotekama. Međutim, kako saopštavaju, u tom entitetu ukupni nekvalitetni krediti sa 30.09.2014. godine iznose 1,75 milijardi maraka i veći su za 163 miliona maraka u odnosu na kraj 2013. Godine. Gotovo dvije trećine tih kredita se odnosi na pravna, a trećina na fizička lica.

Banke tumače zakon kako hoće

Ekonomisti navode da su podaci očekivani, te da se posljednjih godina bilježi rast otežanog vraćanja kredita u privredi i među stanovništvom. To je direktna posljedica i još jedan jasan pokazatelj sve teže ekonomske krize u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina, kaže Miloš Todorović iz Centra za ekonomiju Banja Luka.

“Ljudi teže izmiruju generalno svoje finansijske obaveze po svim vrstama kredita, ali ako ovdje govorimo o dugoročnim kreditima i ovom podatku onda je to samo u kontekstu kompletne situacije logična posljedica i taj trend možemo očekivati da će se nastaviti i ove godine, odnosno da će biti teže vraćati kredite svih vrsta pa samim tim i ove hipotekarne kredite”, ističe Todorović.

U Udruženju za zaštitu žiranata u Bosni i Hercegovini tvrde i da banke pod aktiviranjem hipoteka, podvlače i oduzetu imovinu dužnicima i žirantima koja nije korištena kao zalog za kredit.

“Iz hipoteke se naplaćuje hipotekarni kredit, ali iz imovine i dužnika i žiranata se naplaćuju ovi drugi krediti, uglavnom nenamjenski i potrošački. Zašto je porastao broj naplata iz imovine i dužnika i žiranata? Para nema. Ide se na popis imovine i stvari, prodaju nepokretnosti i pokretne imovine. I sam sam u takvom problemu, gdje mi je i auto u pitanju a sa njim nisam garantovao. Međutim, banke tumače zakon kako hoće, a sudovi su na njihovoj strani", kaže predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata u BiH Jovica Cvjetković. 

Već godinama se predlaže da se konačno u BiH uvede sistem ličnog bankrota. To bi riješilo neke problem sa kojima se susreću i dužnici i žiranti. Miloš Todorović podržava uvođenje ličnog bankrota. Mišljenja je i da bi banke u sadašnjoj situaciji morale pristupiti pojedinačno svakom korisniku kredita te da aktiviranje hipoteka često nije dobro rješenje.

“Lični bankrot funkcioniše tako da osoba ima minimalna sredstva da preživi, a sve ostalo ide na vraćanje kredita, što u krajnjem slučaju djeluje dosta oštro i dosta grubo prema onima koji trebaju vratiti kredit. To im, međutim, pomaže da budu finansijski disciplinovani”, navodi Todorović.

Uspostavljanje sistema ličnog bankrota podržavaju i žiranti, iako to, kako kaže Jovica Cvjetković ne bi moglo pomoći žirantima koji već imaju pravosnažne presude.

“Sad kad bi se i donio takav zakon, ako ništa, ukinula bi se praksa davanja kredita kreditno nesposobnim. Znači onaj ko dođe u poziciju da je prezadužen, ne bi više mogao dobiti kredit”, zaključuje Cvjetković.

I gradjani su mišljenja da u sadašnjem vremenu treba opreznije razmišljati o dizanju kredita, te da na umu uvijek prvo treba imati mogućnost oduzimanja imovine.

No pored toga što govore o oprezu, građani u BiH se sve više zadužuju. Podaci centralne banke govore o porastu zaduživanja fizičkih lica u prošloj godini te da građani najviše dižu kredite koji služe za reprogram postojećih dugova.

Slaba platežna moć stanovništva tako se pokazuje i kroz začarani krug zaduživanja u bankama.

izvor: RSE