Intervju

Student INFO intervju

Aleksandar Forca: Predsjednik mora biti spreman na žrtvu!

Kao što smo već objavili, Aleksandar Forca je novoizabrani predsjenik Studentskog parlamenta Banja Luka. On je student treće godine Pravnog fakulteta u Banjoj Luci i ovo je njegov prvi intervju u svojstvu predsjednika ove studentske organizacije.

Koji su zadaci predsjednika parlamenta?

Neki od poslova predsjednika su organizacija i rukovođenje sjednica Studentskog parlamenta, zastupanje i predstavljanje parlamenta na Univerzitetu, te obavljanje ostalih poslova koji su utvrđeni u Pravilima. Međutim, postoji još mnogo zadataka koje predsjednik mora da riješi. Neki od njih su da konstantno bude uključen u rješavanje svakodnevnih studentskih problema, da bude spreman da pronađe dijalog u svakom trenutku sa ljudima koji mogu da riješe tekuće probleme. Nadalje, da radi konstantno na poboljšanju studentskog standarda i mnogi drugi zadaci koji su latentni za vecinu ljudi, a oduzimaju mnogo vremena i energije.

Kako je biti predsjednik studentskog parlamenta?

Biti predjednik parlamenta je istovremeno velika satisfakcija i obaveza. Možda je više obaveza jer ukoliko imate osjećaj odgovornosti prema ljudima koji su vas birali itekako imate pritisak da njima bude što bolje. Priznaćete da to nije lako. Funkcija predsjednika parlamenta nije kao neke druge javne funkcije u kojima samo ostvarujete korist. Ovdje morate u svakom trenutku biti spremni da ukoliko 20 000 studenata nešto traži ili nečim nije zadovoljno, podnesete žrtvu ili se stavite na čelo te mase i uputite se u pravcu čije je odredište nepoznato. Kada sam se prihvatao ove funkcije bio sam svjestan u šta se upuštam. No bez obzira koliko vi svjesni bili, neki događaji vas konstantno opominju da morate biti na zemlji i čvrsto stajati iza svojih odluka. A ako me pitate da li sam se pokajao što sam prihvatio tu ulogu, odgovoriću vam da nisam. Nisam, zbog ljudi koji su dio parlamenta i koji su zaista odlični saradnici.

Šta ćete uraditi tokom svog mandata?

Imamo nekoliko ciljeva koje ćemo pokušati dovesti do kraja. Kretaćemo se u nekolio pravaca. Prvi je unapređenje kvaliteta nastave na organizacionim jedinicama; drugi je stvaranje zakonskog okvira za funkcionisanje studentskog parlamenta, tu prvenstveno mislim na Zakon o studentskom organizovanju kojeg poznaju sve zemlje u okruženju; i posljednji je veća integrisanost i angažovanost studenata u studentskom organizovanju. Ovakav trodimenzionalni plan jeste kostur po kome će ovaj saziv parlamenta funkcionisati do kraja svog mandata. Naravno, biće tu još nekih aktivnosti. Recimo, Studentski parlament će biti parner Uniji studenata u organizovanju prve banjalučke Univerziajde, koja će se održati u maju u na Tjentištu. Ovo su samo neke od aktivnosti. Nismo na sebe željeli da preuzimamo neke nerealne ciljeve i da budemo “brod koji će samo odrzavati kurs da ne bi potonuo”. Želimo da se posvetimo pravim problemima. Da bismo navedeno realizovali potrebna nam je umna snaga i upornost  mladosti oličene u studentima, ali i razumijevanje ljudi kojih se u konačnici mnoge stvari pitaju.

Koji je vaš komentar na primjenu bolonjskog procesa u našem visokom obrazovanju?

Mnogo je stvari koje nisu dorečene. Kada sam govorio o planu rada parlamenta, rekao sam da je poboljšanje kvaliteta nastavnog procesa prioritet u našem radu. Mi smo krenuli u realizaciju projekta koji se zove “Bolonja”. Želio bih i ovom prilikom da ga najavim kao projekat po kojem ce parlament biti prepoznat i u koje polažemo zasita velike nade. Mnogi studenti, pa i profesori nemaju pojma šta je to ovaj proces. Zakonska, a i druga regulative stvara konfuziju medju ljudima koji ih trebaju primjenjivati. To je zato što nemamo našu viziju. To je zato što prepisujemo norme i rješenja iz drugih evropskih zemalja, što je pogubno. Ne možete vi privredu Republike Srpske porediti sa privredom Austrije, Njemačke i ostalih zapadnih zemalja… Ako ne možete porediti to, apsurdno je pokušavati školovati kadrove na identičan način kao i ove zapadne zemlje. Primjena ovih naših rješenja je blago rečeno katastrofalna. Bolonja na neki način predstavlja usmjereno obrazovanje, odnosno ono što smo mi nekada imali u srednjim školama. Problem je što mi to sad tražimo od visoko obrazovanih ljudi. Takođe veliki je problem što se stalno govori o reformi visokog obrazovanja. A šta je sa osnovim? Šta je sa srednjim obrazovanjem ? To vam je kao kada biste prije nego što naučite hodati, naučili voziti bicikl. Čak i da se opredijelimo za reformu samo visokog obrazovanja moramo raščistiti neke stvari. Profesori su zajedno sa advokatima i umjetnicima  avangarda drustva. Bar bi tako trebalo biti. To su ljudi koji na neki način iz prikrajka vode društvo. Svi ti profesori su nečiji savjetnici (mislim na savjetnike političkih funkcionera). Nemoguće je da ti ljudi nemaju uticaj da kreiraju visoko obrazovanje na najbolji način za određeno društvo.

Ako već imaju mogućnost, zašto ne vidimo njihov uticaj?

Postoje dva objašnjena. Prvo je zato što možda ne znaju, a drugo je zato što to ne žele. Ja mislim da je ovo drugo odgovor. Lični interes je đavolja stvar. Ne žele jer onda ne bi mogli da budu dva puta mjesečno mentori odbrani doktorske disertacije na temu “Kako mravi prave mravinjak?” jer “Bolonja” takođe podrazumijeva povećanje broja doktora nauka usko specijalizovaih za određene oblasti, bez obzira da li donose napredak u naučno-istraživačkom radu. Ne želim više da prebacujem odgovorsnot, jer zaista mi to nije cilj. Takođe ne želim ni da pobjegnem od studentske odgovornosti za ovakvo stanje, ali mislim da nam je krajnje vrijeme da se svi zajedno uozbiljimo i vidimo šta možemo napraviti. Jako je teško pobrojati sve nedostatke “Bolonje” u nekoliko rečenica. Ovo su samo neka zapažanja koja su mi prva pala na pamet. Naravno, detaljnija opservacija na ovu temu bice zastupljena u nasem projektu kojeg sam pomenuo.  

Koji je vaš komentar na zatečeno stanje?

Nisam neko ko komentariše ono što je prošlo. Pokušavam da uradim najbolje za danas i za sutra. Mislim da studenti mogu mnogo. Potrebno je identifikovati problem i uspostaviti prioritete. Ovaj saziv Studentskog parlamenta je uradio i jedno i drugo. Sada moramo započeti posao realizovati na najbolji mogući način. Od juna prošle godine  su viđeni značajni pomaci što se tiče studentskog parlamenta što je zasluga mog prethodnika. Početkom ove godine parlament je prepoznao da je potrebna nova energija i novi impuls u radu, jer ovaj posao zaista oduzima mnogo energije i vremena. Kolege su mi ukazale podršku i preuzeo sam tu odgovorsnost. Sve planirane aktivnosti želim dovesti do kraja na najbolji mogući način uz podršku sjajnih ljudi koji su dio tima Studentskog parlamenta.

Razgovarao: Srđan Barašin

Komentari
Twitter
Anketa

Da li će novi američki predsjednik Donald Tramp učiniti svijet boljim mjestom za život?

Rezultati ankete
Blog