Intervju
Student INFO intervju
Aleksandar Forca: Predsjednik mora biti spreman na žrtvu!
Kao što smo već objavili, Aleksandar Forca je novoizabrani predsjenik Studentskog parlamenta Banja Luka. On je student treće godine Pravnog fakulteta u Banjoj Luci i ovo je njegov prvi intervju u svojstvu predsjednika ove studentske organizacije.
Koji su zadaci predsjednika parlamenta?
Neki od poslova predsjednika
su organizacija i rukovođenje sjednica Studentskog parlamenta, zastupanje i
predstavljanje parlamenta na Univerzitetu, te obavljanje ostalih poslova koji
su utvrđeni u Pravilima. Međutim, postoji još mnogo zadataka koje predsjednik
mora da riješi. Neki od njih su da konstantno bude uključen u rješavanje
svakodnevnih studentskih problema, da bude spreman da pronađe dijalog u svakom
trenutku sa ljudima koji mogu da riješe tekuće probleme. Nadalje, da radi
konstantno na poboljšanju studentskog standarda i mnogi drugi zadaci koji su
latentni za vecinu ljudi, a oduzimaju mnogo vremena i energije.
Kako je biti predsjednik studentskog parlamenta?
Biti predjednik parlamenta je istovremeno
velika satisfakcija i obaveza. Možda je više obaveza jer ukoliko imate osjećaj
odgovornosti prema ljudima koji su vas birali itekako imate pritisak da njima
bude što bolje. Priznaćete da to nije lako. Funkcija predsjednika parlamenta nije
kao neke druge javne funkcije u kojima samo ostvarujete korist. Ovdje morate u
svakom trenutku biti spremni da ukoliko 20 000 studenata nešto traži ili nečim
nije zadovoljno, podnesete žrtvu ili se stavite na čelo te mase i uputite se u
pravcu čije je odredište nepoznato. Kada sam se prihvatao ove funkcije bio sam
svjestan u šta se upuštam. No bez obzira koliko vi svjesni bili, neki događaji
vas konstantno opominju da morate biti na zemlji i čvrsto stajati iza svojih
odluka. A ako me pitate da li sam se pokajao što sam prihvatio tu ulogu,
odgovoriću vam da nisam. Nisam, zbog ljudi koji su dio parlamenta i koji su
zaista odlični saradnici.
Šta ćete uraditi tokom svog mandata?
Imamo nekoliko ciljeva koje ćemo
pokušati dovesti do kraja. Kretaćemo se u nekolio pravaca. Prvi je unapređenje
kvaliteta nastave na organizacionim jedinicama; drugi je stvaranje zakonskog
okvira za funkcionisanje studentskog parlamenta, tu prvenstveno mislim na Zakon
o studentskom organizovanju kojeg poznaju sve zemlje u okruženju; i posljednji
je veća integrisanost i angažovanost studenata u studentskom organizovanju. Ovakav
trodimenzionalni plan jeste kostur po kome će ovaj saziv parlamenta
funkcionisati do kraja svog mandata. Naravno, biće tu još nekih aktivnosti.
Recimo, Studentski parlament će biti parner Uniji studenata u organizovanju
prve banjalučke Univerziajde, koja će se održati u maju u na Tjentištu. Ovo su
samo neke od aktivnosti. Nismo na sebe željeli da preuzimamo neke nerealne
ciljeve i da budemo “brod koji će samo odrzavati kurs da ne bi potonuo”. Želimo
da se posvetimo pravim problemima. Da bismo navedeno realizovali potrebna nam
je umna snaga i upornost mladosti oličene
u studentima, ali i razumijevanje ljudi kojih se u konačnici mnoge stvari
pitaju.
Koji je vaš komentar na primjenu bolonjskog
procesa u našem visokom obrazovanju?
Mnogo je stvari koje nisu
dorečene. Kada sam govorio o planu rada parlamenta, rekao sam da je poboljšanje
kvaliteta nastavnog procesa prioritet u našem radu. Mi smo krenuli u
realizaciju projekta koji se zove “Bolonja”. Želio bih i ovom prilikom da ga
najavim kao projekat po kojem ce parlament biti prepoznat i u koje polažemo
zasita velike nade. Mnogi studenti, pa i profesori nemaju pojma šta je to ovaj
proces. Zakonska, a i druga regulative stvara konfuziju medju ljudima koji ih
trebaju primjenjivati. To je zato što nemamo našu viziju. To je zato što
prepisujemo norme i rješenja iz drugih evropskih zemalja, što je pogubno. Ne
možete vi privredu Republike Srpske porediti sa privredom Austrije, Njemačke i
ostalih zapadnih zemalja… Ako ne možete porediti to, apsurdno je pokušavati
školovati kadrove na identičan način kao i ove zapadne zemlje. Primjena ovih
naših rješenja je blago rečeno katastrofalna. Bolonja na neki način predstavlja
usmjereno obrazovanje, odnosno ono što smo mi nekada imali u srednjim školama.
Problem je što mi to sad tražimo od visoko obrazovanih ljudi. Takođe veliki je
problem što se stalno govori o reformi visokog obrazovanja. A šta je sa
osnovim? Šta je sa srednjim obrazovanjem ? To vam je kao kada biste prije nego
što naučite hodati, naučili voziti bicikl. Čak i da se opredijelimo za reformu
samo visokog obrazovanja moramo raščistiti neke stvari. Profesori su zajedno sa
advokatima i umjetnicima avangarda
drustva. Bar bi tako trebalo biti. To su ljudi koji na neki način iz prikrajka
vode društvo. Svi ti profesori su nečiji savjetnici (mislim na savjetnike
političkih funkcionera). Nemoguće je da ti ljudi nemaju uticaj da kreiraju visoko
obrazovanje na najbolji način za određeno društvo.
Ako već imaju mogućnost, zašto ne vidimo njihov uticaj?
Postoje dva objašnjena. Prvo je
zato što možda ne znaju, a drugo je zato što to ne žele. Ja mislim da je ovo drugo
odgovor. Lični interes je đavolja stvar. Ne žele jer onda ne bi mogli da budu
dva puta mjesečno mentori odbrani doktorske disertacije na temu “Kako mravi
prave mravinjak?” jer “Bolonja” takođe podrazumijeva povećanje broja doktora
nauka usko specijalizovaih za određene oblasti, bez obzira da li donose
napredak u naučno-istraživačkom radu. Ne želim više da prebacujem odgovorsnot, jer
zaista mi to nije cilj. Takođe ne želim ni da pobjegnem od studentske
odgovornosti za ovakvo stanje, ali mislim da nam je krajnje vrijeme da se svi
zajedno uozbiljimo i vidimo šta možemo napraviti. Jako je teško pobrojati sve
nedostatke “Bolonje” u nekoliko rečenica. Ovo su samo neka zapažanja koja su mi
prva pala na pamet. Naravno, detaljnija opservacija na ovu temu bice
zastupljena u nasem projektu kojeg sam pomenuo.
Koji je vaš komentar na zatečeno stanje?
Nisam neko ko komentariše ono što
je prošlo. Pokušavam da uradim najbolje za danas i za sutra. Mislim da studenti
mogu mnogo. Potrebno je identifikovati problem i uspostaviti prioritete. Ovaj
saziv Studentskog parlamenta je uradio i jedno i drugo. Sada moramo započeti
posao realizovati na najbolji mogući način. Od juna prošle godine su viđeni značajni pomaci što se tiče
studentskog parlamenta što je zasluga mog prethodnika. Početkom ove godine parlament
je prepoznao da je potrebna nova energija i novi impuls u radu, jer ovaj posao
zaista oduzima mnogo energije i vremena. Kolege su mi ukazale podršku i preuzeo
sam tu odgovorsnost. Sve planirane aktivnosti želim dovesti do kraja na
najbolji mogući način uz podršku sjajnih ljudi koji su dio tima Studentskog
parlamenta.
Razgovarao: Srđan Barašin