Bosna i Hercegovina

Visok nivo nezaposlenosti i nezadovoljstvo institucijama vlasti u BiH pokrenuli su proteste koji su se proširili cijelom zemljom, te bili propraćeni sukobima demonstranata i policije. Nakon februarskih protesta najmanje 12 demonstranata, nekoliko maloljetnika, završilo je u pritvoru gdje se prema njima loše postupalo, stoji u izvještaju o stanju ljudskih prava za BiH koje je objavio Amnesti Internešnel. 

Tokom snimanja protesta najmanje jedan novinar je pretučen, dok su zastrašivanja nastavljena i tokom godine, a uključivala su i premlaćivanje novinara, prijetnje smrću i policijske racije na redakcije.

Dio izvještaja posvećen je i dikriminatornom sistemu obrazovanja u BiH. Dio škola u Federaciji BiH, konstatuje AI, nastavio je raditi po sistemu „dvije škole pod jednim krovom“, što predstavlja „diskriminaciju i segregaciju po osnovu etničke pripadnosti.“ Učenici Bošnjaci i Hrvati pohađaju nastavu u istoj zgradi, ali su fizički odvojeni i uče po drugačijem programu.

U BiH je, kako dalje navodi AI, prisutna i diskriminacija u političkom životu neprovedbom presude „Sejdić i Finci“, ali i nad Romima. Romi se i dalje suočavaju sa rasprostrasnjenom sistematskom diskriminacijom u pristupu osnovnih prava, uključujući obrazovanje, rad i zdravstvena zaštita. Mnogi Romi su pogođeni lošim odgovorom vlasti na poplave koje su zahvatile BiH u maju.

Negativno je ocjenjen i odnos prema LGBT zajednici. AI napominje da su u februaru 3 osobe povrijeđene kada je grupa od 12-14 maskiranih muškaraca prekinula LGBT festival "Merlinka" u Sarajevu. 

U oblasti krivičnih zakona koji se odnose na procesuiranje ratnih zločina, standardi su daleko od međunarodnih, a žrtvama je uskraćeno pravo na pravdu i reparaciju.

Hrvatska

Kada je riječ o Hrvatskoj, ova organizacija ističe da se nastavlja diskriminacija Srba i Roma, te da je broj istraga i presuda za ratne zločine i dalje je na niskom nivou.

Srbi u Hrvatskoj i dalje trpe diskriminaciju pri zapošljavanju u javnom sektoru i imaju problema sa vraćanjem svojih stanarskih prava, koja su izgubili u proteklom ratu.

U izvještaju se pominje i prošlogodišnja odluka Ustavnog suda kojom je proglašeno neustavnim referendumsko pitanje takozvanog Štaba za odbranu Vukovara o ćirilici, kojim se tražilo ograničenje korištenja jezika manjine u samoupravi gdje najmanje polovina građana pripada etničkoj manjini i to s naglaskom na srpski jezik u Vukovaru.

Romi, kako se navodi, i dalje većinom žive odvojeno i sa ograničenim pristupom vodi, struji i bolničkim ustanovama, diskriminisani su pri zapošljavanju, mnogi su nezaposleni, a veliki broj romske djece i dalje ide u odvojene razrede u školama.

Srbija

U osvrtu na stanje u Srbiji, Amnesti navodi da je Vlada pojačala pritisak na medije. Kao primjeri takvog stanja ova organizacija ukazuje na to da su javni komentari u kojima je kritikovan odgovor vlasti na poplave u maju uklonjeni s vladinih sajtova, a kritički pojedinci pozivani su na 'informativne razgovore' u policiju.

Spominje se i rušenje Peščanika nakon što su objavili vijest o navodnom plagijatu ministra unutrašnjih poslova. 

Diskriminacija protiv Roma je takođe velika stavka u AI za 2014. godinu. Romska naselja su pogođena poplavama u maju i 31 osobi (uključujući 12 djece) nije bio dozvoljen pristup prihvatnom centru u vanrednim situacijama u Beogradu, smješteni su u ratnom skloništu bez vode i kanalizacije. U izvještaju piše da je od januara do oktobra 18.955 građana Srbije podnijelo zahtkev za azil u EU, vjeruje se da su većinom Romi.

AI ocjenjuje da su u Srbiji rijetki slučajevi suđenja za zločine iz mržnje. 

AI navodi primjer portparola Protivterorističke jedinice MUP-a Radomira Počuče koji je pozvao fudbalske navijače na linč žena u crnom. Protiv njega je podignuta optužnica za ugrožavanje bezbjednosti, ali ne i za rodnu diskriminaciju, tako da "motiv mržnje nije uzet u obzir".

Kosovo

Na Kosovu i dalje postoje problemi međuetničkog nasilja, pritiska i napada na novinare, povratka i reintegracije raseljenih i diskriminacije manjina, ocijenila je organizacija Amnesti internešnel.

"Međuetničke tenzije se nastavljaju, posebno na sjeveru. Neki srpski političari su spriječeni da uđu na Kosovo, a neki kosovski Srbi, među kojima povratnici u Klinu, bili su meta napada na njihovu imovinu, groblja i vjerske objekte", navodi se u izveštaju AI.

Napadi su se, dodaje se u izveštaju, intenzivirali poslije fudbalske utakmice Srbija-Albanija u oktobru i incidenta s bespilotnom letjelicom.

AI podseća da su u junu, poslije sukoba kosovske policije i Albanaca koji su demonstrirali protiv zatvaranja mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, pripadnici Euleksa ispalili gumene metke, iako je njihova upotreba zabranjena.

Međunarodna organizacija ocjenjuje da vlasti utiču na kosovske medije i da su novinari izloženi prijetnjama i napadima.

Crna Gora

U Crnoj Gori, ističu da su nezavisni novinari i dalje predmet prijetnji i napada, a u pojedinim predmetima ratnih zločina crnogorski sudovi nisu u potpunosti primjenjivali domaće pravo, kao i da su pogrešno tumačili međunarodno humanitarno pravo.

izvor: RSE/Frontal