"Implementacija presude počeće iduće godine isplatom jednostavnijih zahtjeva i potrajati više godina", rekla je na sjednici parlamentarne komisije za nadzor javnih financija Anja Polak Petrič, predstavnica  vlade za pitanja sukcesije. 

Dodala je da se Slovenija s presudom evropskog suda ne slaže i da ona ima brojne nedostatke, ali da je mora izvršiti bez mnogo odugovlačenja jer bi se u suprotnome na sudu u Strazburu mogle aktivirati nove tužbe protiv Ljubljanske banke, rasli bi i troškovi kamata, a sud bi Sloveniji, u slučaju da ne izvrši presudu, mogao naložiti i plaćanje nematerijalne odštete štedišama. 

Povjerenstvo je zatražilo od vlade da informiše parlament o toku donošenja zakona koji će biti temelj za isplatu štednih uloga štedišama u Hrvatskoj u BiH, a koji bi morao biti donesen do sredine ove godine kada ističe rok koji je Sloveniji za to dao Evropski sud. 

Po podacima koje su na sjednici iznijeli predstavnici ministarstva finansija, ukupna glavnica bez kamata koju Slovenija, po presudi suda u Strazburu, duguje štedišama u Hrvatskoj iznosi 135,6 miliona evra, a za štediše u BiH 121 milion evra, čemu bi po presudi Europskog suda za ljudska prava trebalo pribrojiti i godišnje kamate od 6 posto. 

Slovenija se s time ne slaže, istaknula je predstavnica slovenske vlade, smatrajući da je sud krivo interpretirao zakon po kojemu su  prije 20 godina uz tu kamatu bili isplaćeni štediše Ljubljanske banke u Sloveniji. Tada se nije radilo o kamatnoj stopi koju su štedišama dale banke, nego o kamati koju je bankama priznala država za njihove stare obveze prema štedišama, istaknuli su predstavnici ministarstva finansija. 

Sud u Strazburu istakao je da model isplate štediša u Hrvatskoj i BiH mora biti po istom modelu po kojemu su isplaćeni štediše u 
Sloveniji, a radilo se o isplati u gotovini ili obveznicama u roku deset godina i uz godišnju kamatu od 6 posto. 

Predstavnici  ministarstva finansija i vlade ustvrdili su, međutim, da se tadašnja situacija od prije više od 20 godina danas "ne može replicirati".

Kako navode, razlika je u tome što su slovenski štediše dobili svoje uloge iz slovenskih podružnica Ljubljanske banke koje su bile poslovno aktivne, dok Ljubljanska banka Zagreb i Ljubljanska banka Sarajevo  nakon raspada bivšeg sistem i države više nisu bile poslovno aktivne niti ostvarivale prihod iz koje bi se mogle isplatiti kamate. 

Prijava starih štediša koji imaju potraživanja prema Ljubljanskoj banci, nakon što se sredinom godine o tome donese poseban zakon, biće kompleksna i zahtjevna. 

Problemi se očekuju posebno s dokumentacijom iz BiH, zbog kaotičnog stanja do kojeg je u BiH došlo u vrijeme rata, kao i zbog toga jer nema podataka koji su štediše  Ljubljanske banke u toj zemlji već bili isplaćeni putem učestovavanja u privatizaciji ili tako da su dobili svoje štedne uloge iz humanitarnih razloga. Takvih BiH štediša koji su svoje uloge već dobili, po ocjenama slovenskog ministarstva finansija, ima oko 14,4 posto. Uz to, presuda ne odnosi se niti na one hrvatske štediše Ljubljanske banke Zagreb koji su već isplaćeni, jer su u međuvremenu svoj dug prebacili na hrvatske banke, naveli su predstavnici slovenskog ministarstva finansija. 

Predstavnica vlade za pitanja sukcesije Anja Polak Petrič rekla je da presuda Europskog suda za ljudska prava, po kojoj je Slovenija dužna vratiti štednju štedišama Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj, ne negira slovensko stajalište da je stara štednja i sukcesijsko pitanje, na čemu će Slovenija i dalje inzistirati. 

Osim toga, Slovenija će, po njenim riječima, insistirati i na potrebi vraćanja potraživanja Ljubljanske banke prema preduzećima u Hrvatskoj i BiH, pri čemu je po njenim riječima još i sada na hrvatskim sudovima otvoreno 17 takvih tužbi Ljubljanske banke. Ti su sudski postupci u zaključnoj fazi, a Slovenija pridržava i mogućnost da to pitanje otvori u međunarodnim forumima, rekla je Anja Polak Petrič. 

izvor: Fena