Intervju
Edvard Ferguson: Tražićemo plan reformi za naredne četiri godine
Socio-ekonomske reforme smo stavili u samu srž nove strategije EU, jer bez ekonomske nema ni političke stabilnosti. Nema smanjenja uslova za dobijanje članstva u EU i bez sumnje će se pitanja koja su više politička i ona koja se tiču reforme Ustava morati riješiti s vremenom, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje Edvard Ferguson, ambasador Velike Britanije u BiH...
Nakon što je Predsjedništvo BiH pripremilo prijedlog izjave kojom izražava spremnost da se odblokira evropski put BiH, šta EU očekuje kao naredni korak?
- Naravno, prvi korak je da nam treba taj potpis na izjavi. Svih 14 predsjednika stranaka su potvrdili da postoji konsenzus o tom pitanju na sastanku sa našim ministrima vanjskih poslova, tako da se nadam da će se to vrlo brzo desiti. Nakon toga, pažnju treba usmjeriti što prije na sljedeći korak, a to je definisanje detaljnog plana reformi. U osnovi, ono što ćemo tražiti da vidimo od vlada na različitim nivoima, državnom, entitetskim i kantonalnim, jeste da donesu svoj plan reformi za naredne četiri godine koji će odražavati razgovore sa EU, međunarodnim finansijskim institucijama i civilnim društvom.
Nova evropska inicijativa, koju predvode Njemačka i Velika Britanija, predstavlja važnu podršku BiH na evropskom putu. Na kojim reformama i obavezama će se insistirati ubuduće? Da li govorimo o pravosuđu, korupciji, ekonomiji, izmjenama Ustava, transportnoj infrastrukturi?
- Mislim da bi plan reformi mogao obuhvatiti sva ta pitanja, mada smo mi predložili da se prvo treba usmjeriti na socio-ekonomske i reforme s ciljem bolje funkcionalnosti, na pitanja za koja postoji široki politički konsenzus o potrebi za promjenama, a da se složenije, ustavne reforme, ostave za kasnije. Ali, iako EU može odrediti područja gdje su potrebne reforme kako bi se postigao napredak prema članstvu, izabrane vlade na različitim nivoima će biti te koje će odrediti svoje političke prioritete. I, u pravu ste, kao što je naš ministar vanjskih poslova rekao prilikom posjete Sarajevu, EU je dala dobru ponudu BiH koja pokazuje našu predanost boljoj budućnosti građana ove zemlje. Političari moraju iskoristiti priliku i poduzeti hitne korake kako bi se provele hitne reforme s ciljem stabilizacije ekonomije i otvaranja radnih mjesta, iskorjenjivanja korupcije i jačanja vladavine prava, demokratije i ljudskih prava.
Da li ova inicijativa daje prednost ekonomskoj integraciji u odnosu na političku?
- Nije ovo ili - ili postavka. Socio-ekonomske reforme smo stavili u samu srž nove strategije EU, jer bez ekonomske stabilnosti nema ni političke stabilnosti. Mi prepoznajemo i koliko je važno da se prioriteti EU što više usklade sa pitanjima koja su građanima u ovoj zemlji najvažnija, a to su radna mjesta i pravda. Nema smanjenja uslova za dobijanje članstva u EU i bez sumnje će se pitanja koja su više politička i ona koja se tiču reforme Ustava morati riješiti s vremenom.
Kako komentarišete izjave čelnika SNSD-a da najveće zemlje EU nisu uradile ništa da dovedu investitore iz svojih zemalja u BiH, dok istovremeno domaće vlasti nisu uradile baš ništa da poprave poslovni ambijent?
- Prije svega, više od 120 britanskih kompanija već radi u Bosni i Hercegovini, uglavnom putem zastupnika i distributera - neki od njih vrlo uspješno posluju. Zadnji podaci vlade stavljaju Ujedinjeno Kraljevstvo na drugo mjesto po visini ulaganja u BiH, odmah nakon Rusije, sa investicijama u vrijednosti od 110,9 miliona KM u periodu od januara do septembra prošle godine.
Nezadovoljstvo građana
Volio bih da ima više britanske trgovine i investicija ovdje, ali činjenica je da ovo nije zemlja u kojoj je lako poslovati. Imate neke prednosti i pozitivne strane - najvažnije od svega, dobro obrazovanu i relativno jeftinu radnu snagu. Ali, porezi su na zaposlene previsoki, zakoni o radu nefleksibilni, birokratija previše komplikovana i previše je korupcije. Ako želite privući više stranih investicija, uključujući i britanske kompanije, onda vaše vlade moraju uraditi puno više na rješavanju ovih pitanja.
Činjenica je da EU nije postavila nikakve rokove bh. političkim liderima. Znači li to da smatrate da je katastrofalno stanje u zemlji dovoljan stimulans domaćim političkim liderima, te da su izvukli pouke iz februara 2014?
- Ne, nismo postavili precizne rokove, jer bi svima trebalo da je jasno koliko je važno da se što prije krene naprijed. Bosna i Hercegovina stoji u mjestu dok se ostatak regije kreće naprijed. Ali, ni vi ni mi ne možete vječno čekati. Imate najveću stopu nezaposlenosti u Evropi, a ekonomski rast je bilo vrlo nizak ili čak negativan proteklih godina. Nezadovoljstvo običnih građana jasno je pokazano na prošlogodišnjim protestima.
Za kraj, BiH teži Evropskoj uniji i vidi svoj interes u tome, dok Velika Britanija više ne vidi baš mnogo interesa u EU. Šta biste Vi savjetovali BiH iz iskustva sa EU?
- Drago mi je da ste me to upitali, jer mnogi ovo pitanje pominju u zadnje vrijeme, uključujući i predsjednika RS-a Milorada Dodika. Jasno mi je da ne postoji razumijevanje po pitanju stava Ujedinjenog Kraljevstva o njegovom članstvu u EU. Premijer je bio vrlo jasan da želi da reformiše EU, ne da je napusti. UK želi da EU bude učinkovitija, da se manje uključuje u unutrašnja pitanja i da bude konkurentnija. U osnovi, želimo bolju EU i premijer je rekao da ako se to može postići, onda će se on tokom referenduma zalagati za ostanak u Uniji. U međuvremenu, UK ostaje važna i aktivna zemlja članica, kao što možete vidjeti i iz naše vodeće uloge u oblikovanju nove strategije EU za Bosnu i Hercegovinu.
izvor: Oslobođenje