U zemljama našeg regiona Svjetska banka ove godine očekuje privredni rast Hrvatske od 0,5 odsto u ovoj i 1,2 odsto u 2016. godini, za Crnu Goru predviđa privredni rast od 3,4 odsto, odnosno 2,9 odsto u narednoj godini, za Srbiju prognozira se negativni rast od minus 0,5 odsto u ovoj i da će u 2016. zabilležiti privredni rast od 1,5 odsto.

BDP Makedonije će, prema projekcijama banke, porasti 3,5 odsto u 2015. i 3,8 odsto u 2016. godini, a Albanije 3,0 odsto u ovoj i 4,0 odsto u 2016. godini.

U regionu će ove godine spoljna tražnja ostati ključni pokretač privrednog rasta, dok će potrošačko i poslovno povjerenje ostati slabo zbog očekivane političke neizvjesnosti, hronično visoke stope nezaposlenosti, ali i dalje slabašnog bankarskog sistema pogođenog visokim obimom nenaplativih zajmova.

Naslijeđeni problemi poput visokog fiskalnog deficita i javnog duga su, prema izvještaju Svjetske banke, smanjili fiskalni prostor u jednom broju zemalja, naročito u regionu jugoistočne Evrope (Albaniji, Srbiji i Makedoniji), dok su dosadašnji napori tih zemalja za smanjenje javne potrošnje bili prije svega fokusirani na rezanje kapitalnih investicija, a ne na rješavanje strukturnih problema.

Prema izvještaju Svjetske banke, privredni rast u regionu Evrope i Centralne Azije je prošle godine bio niži od očekivanog, odnosno 2,4 odsto, kao posljedica slabašnog oporavka u evrozoni i stagnacije u Rusiji. Procjene su da će se rast u ovom regionu oporaviti na 3,0 odsto u 2015. godini, i na 3,8 odsto u periodu 2016/2017. godine.

Svjetska banka, takođe, prognozira ubrzanje privrednog rasta za zemlje u razvoju, koji će biti podstaknut padom cijena nafte. Prema procjenama te međunarodne institucije, rast BDP-a zemalja u razvoju će ove godine dostići 4,8 odsto, što je porast sa prošlogodišnjih 4,4 odsto, dok će u narednoj godini porasti za 5,3 odsto.

Za svjetsku privredu u cjelini banka prognozira rast od 3,0 posto u ovoj godini, od 3,3 posto u 2016. U 2017. bi on trebalo neznatno da uspori, na 3,2 posto.

Oporavak je neravnomjeran, konstatuju u SB-u, ukazujući na sve brži rast u američkoj i britanskoj privredi, koje bilježe oporavak tržišta rada i nastavak blage monetarne politike.

S druge strane, privredne aktivnosti u evrozoni i Japanu neprekidno posrću, pritisnute naslijeđem finansijske krize. Pritom u SB-u upozoravaju da bi produžena stagnacija odnosno deflacija u evrozoni ili Japanu mogla da zakoči i svjetski privredni rast.

Kao jedan od rizika po globalni privredni rast izdvajaju i mogući pritisak niskih cijena nafte na bilans zemalja-proizvođača dok bi zemlje-potrošači mogle od njega da imaju koristi.

izvor Tanjug