Kolika je spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u 2014. godini?

Podaci za 11 mjeseci 2014. godine govore da smo imali izvoz u vrijednosti od 8.2 milijarde maraka, što pokazuje rast od 3.5 posto. Nažalost, uvoz je takođe bio veći 14.4 milijarde maraka, a spoljnotrgovinski deficit iznosio je 6.2 milijarde maraka.

Koji su BiH najznačajniji trgovinski partneri bili u 2014. godini?

Najznačajniji partneri su tradicionalno Hrvatska, Njemačka, Srbija i Italija, od čega je Hrvatska još uvijek najznačajniji trgovinski partner bez obzira na ulazak u EU.

Kad smo kod Hrvatske koliko nas je koštala nepripremljenost za ulazak Hrvatske u EU?

Pravo stanje ne možemo ni iskazati zato što je dosta hrvatskih kompanija preselilo proizvodnju u Bosnu i Hercegovinu pa je došlo do supstitucije proizvodnje. Dakle, sve veće kompanije poput "Meggle" koji je preselio proizvodnju u Bihać, "Kraš" konditorski proizvodi u "Miri Prijedor", "Podravka" u Prnjavoru, "Ulje" u Brčkom, tako da su efekti vjerovatno malo prikriveni, ali pozitivni. Naravno, nismo bili dovoljno spremni, mogli smo to još bolje iskoristiti. Dosta kompanija je svoju proizvodnju razvilo u Srbiji zbog bescarinskog izvoza roba u Rusiju.

Kako je privrednicima u Bosni i Hercegovini bilo poslovati u odlazećoj godini? Šta je bilo najteže?

Izuzetno teško je bilo poslovati. Privredu Bosne i Hercegovine prati mnogo problema, jedan od osnovnih nelikvidnost, zatim skupi krediti, velika dugovanja države prema privredi. Mi, takođe, imamo prekomjeran uvoz roba, poreze i doprinose gotovo najveće u Evropi, još kad tome dodamo i poplave imali smo jedan veoma težak period i bilo je teško poslovati.

Pokušavamo na sve načine, što se tiče Komore da pomognemo. Mislim da je dosta toga do vlada entiteta koje bi morale na neki način da problem nelikvidnosti i nedostatka sredstava za našu privredu riješe tako što će privredu rasteretiti, inače ćemo doživjeti kolaps jer privreda je na ivici izdrživosti.

STK je organizovala poslovne susrete domaćih sa privrednicima iz više zemalja. Može li se na taj način situacija promijeniti u našu korist?

 Mi sve činimo da pomognemo privrednicima i uspostavljamo kontakte sa investitorima. No, onio što je za više od 50 posto smanjilo investicije su praktične stvari koje se moraju promijeniti. Imamo izuzetno loše poslovno okruženje, imamo političku nesigurnost, imamo visok stepen korupcije, komplikovano dobijanje dozvola, imamo pravnu nesigurnost, visoke poreske stope, velike doprinose i to su dovoljni razlozi da strani privrednici traže neke druge destinacije. Moramo biti svjesni da je profit koji stranci žele da ostvare njima prioritet. Bosna i Hercegovina u ovom momentu nije meka za njih.

Da li to znači da je 2015. godina krajnji rok da vladajuće strukture nešto preduzmu kako bi rasteretili privredu?

Naravno, a mislim da su i oni svjesni toga da će morati da iskoriste tu posljednju šansu, bez obzira što mi očekujemo dosta i od sredstava EU koja su predviđena za regiona. Nekih 11,5 milijardi predviđeno je za region od čega 500 miliona eura je za Bosnu i Hercegovinu. Posebno mi je zadovoljstvo što su ta sredstva predviđena za privredu i za kompanije i što će raspodjela tih sredstava ići sa nivoa države, a ne entiteta, jer su entiteti do sada to koristili za razne fondove, dugove, a ovako će taj novac direktno biti ubrizgan u privredu. Ukoliko se još pri tom privreda rastereti ja sam blagi optimista.

izvor RSE