Šta se desilo u trebinjskoj bolnici i ima li opasnosti od zaraze, kao i o drugim poslovima Instituta za javno zdravstvo Stanić govori za Frontal.

Generalno kako biste ocijenili godinu na izlasku po pitanju zdravstveno-epidemiološke slike. Koje su to infekcije i virusina oboljenja bila najzastupljenija u RS?

Imajući u vidu činjenicu da je u toku 2014. godine veliki dio Republike Srpske zahvaćen poplavama, usljed čega je došlo do pogoršanja sanitarno higijeskih uslova života, epidemiološka situacija u toku 2014. godine u najvećem dijelu je bila nesigurna, a u poslednja 3 mjeseca nepovoljna zbog pojave epidemije morbila/dječijih ospica u svim regijama. Do sada je ukupno oboljelo 1113 osoba a najveći broj su uzrasta 20 do 29 godina kojke nisu vakcinisane ili su nepotpuno vakcinisane vakcinom protiv ove bolesti (MRP vakcina). Osim navedene bolesti od virusnih infekcija u povećanom broju registrovane su varičele, gripa koje se inače registruju svake godine.

Poznato je da mnogi građani koriste brojne lijekove bez savjetovanja sa ljekarom (antiobiotike, antidepresive). Raspolažete li sa podacima koliko je ovakvih lijekova prodato u toku ove godine, te koji način se može i treba spriječiti njihova prekomjerna upotreba?

Podaci o vanbolničkoj potrošnji lijekova se izražavaju u definisanim dnevnim dozama na 1000 stanovnika dnevno (DDD/1000 stanovnika/dan).  Potrošnja J01 grupe lijekova (antibakterijski lijekovi - antibiotici) u 2013. godini iznosi 17,2 DDD/1000 stanovnika/dan, što je za 2,2 DDD/1000 stanovnika/dan više u odnosu na 2012. godinu. 

Antidepresivi se klasifikuju po ATC klasifikaciji kao N06A lijekovi, i spadaju u grupu psihoanaleptika (N06).  Vanbolnička potrošnja antidepresiva u 2013. godini iznosi 8,8 DDD/1000 stanovnika/dan, što je isto kao i u 2012. godini.

Osnova smanjenja potrošnje ovih lijekova jeste podizanje nivoa svijesti o neželjenim efektima neracionalne upotrebe ovih lijekova, kako među zdravstvenim radnicima, tako i među pacijentima. 

Ove godine je bilo nekoliko slučaja neprijavljenog uvoza medicinskog otpada. Takođe, RS nema sistem za registrovanje medicinskog otpada zbog čega nemamo ni podatak o njegovoj količini. Kojim načinima treba i kada će se bolje regulisati ova oblast?

Novi zakon o upravljanju medicinskim otpadom  donesen je  krajem 2013. godine i članom 61. tog zakona je predviđeno da Ministarstvo za prostorno uređenje, zaštitu i ekologiju i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS zajednički pripremaju i donose pravilnik kojim se propisuje način i postupak upravljanja medicinskim otpadom.  Ministarstvo zdravlja i socijelne zaštite je, u međuvremenu imenovalo radnu grupu za upravljanje medicinskim otpadom u RS, u kojoj se uz predstavnike navedena dva ministarstva nalazi i predstavnik IZJZ. Radna grupa je počela sa radom prije mjesec dana i neke od prvih obaveza su joj da pripremi nacrt pravilnika te da prikupi podatke iz zdravstvenih ustanova o količini otpada koji generišu. Do donošenja novog, na snazi je stari pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom.

Nedavno su mediji prenijeli da zbog izliva fekalnih voda Trebinjskoj bolnici prijeti zaraza. Da li ste upoznati sa ovim problemom, te da li su neke mjere preuzete?

Do problema je došlo prije par mjeseci kada je Dom zdravlja Trebinje  premjestio svoj vešeraj u prostor  koji se do tada nije koristio u ovu svrhu. Taj prostor nije povezan na gradsku kanalizacionu mrežu, već postoji septička jama koja je direktno povezana sa ovim objektom. Šaht ovog septika se nalazi u neposrednoj blizini vešeraja, gdje je takođe i sporedni ulaz u krug JZU Bolnice Trebinje i ulaz u Grudno odjeljenje ove ustanove.   S obzirom da je kapacitet ovog septika mali, često dolazi do izlijevanja otpadnih voda koje potiču iz mašina za pranje veša vešeraja Doma zdravlja Trebinje.  

Pokrenuta  je procedura pred nadležnom službom JP „Vodovod“ Trebinje u cilju davanja prijedloga za trajno rješenje prisutnog problema. Komunalna policija grada Trebinje sve do konačnog rješavanja problema kontroliše popunjenost septika i po potrebi daje nalog za čišćenje istog.

JZU IZJZ Regionalni centar Trebinje je direktorki ove ustanove dostavio preporuke o neophodnosti što skorijeg rješavanja prisutnog problema u cilju izbjegavanja potencijalne opasnosti po zdravlje ljudi. Po svemu sudeći ovdje se ne radi o fekalnim otpadnim vodama već samo o otpadnim vodama koje potiču iz mašina za pranje veša.

Od direktorke Doma zdravlja Trebinje usmeno smo dobili informaciju da će izvršiti izmještanje vešeraja sa pomenute lokacije, kako bi JP „Vodovod“ Trebinje odmah nakon toga  mogao početi sa izvođenjem radova u cilju trajnog rješavanja ovog problema tj. izvršiti priključivanje ovog dijela objekta Doma zdravlja Trebinje na javnu kanalizacionu mrežu.

Da li su na snazi još uvijek mjere za sprečavanje ebole i kakao biste generalno ocijenili spremnost zdravstvenog sistema RS na pojavu epidemija virusnih oboljenja širih razmjera?

Nakon proglašenja epidemije ebole u zapadnoj Africi, što predstavlja javno-zdravstveni događaj od međunarodne važnosti, Institut za javno zdravstvo u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS, svim zdravstvenim ustanovama i drugim relevantnim institucijama je preduzeo sve potrebne mjere i aktivnosti u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Pripremljene, distribusane i provedene  su sve potrebne stručne informacije, dokumenata i aktivnosti tako da su i dalje na snazi sve mjere za sprečavanje pojave ove bolesti. 

Institucije javnog zdravstva u Republici Srpskoj u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Republike Srpske mogu dati odgovor u slučaju pojave epidemija virusnih oboljenja.