Ustavni sud BiH je još 30. januara 2013. godine ocijenio neustavnim Zakon o platama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH. Parlamentu BiH Sud je ostavio rok do kraja augusta prošle godine da zakon izmijeni na način da se zaposlenima u Sudu, Tužilaštvu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) osiguraju naknade koje se isplaćuju i u ostalim bh. institucijama. Parlamentarci rok nisu ispoštovali pa je Ustavni sud krajem 2013. godine izdao rješenje o neizvršavanju svoje odluke i proslijedilo ga Tužilaštvu BiH. Postupajući po ovom rješenju, državni tužilac Miroslav Marković je 3. novembra od parlamenta BiH zatražio informacije zašto nije izvršena odluka Ustavnog suda i koja je osoba odgovorna za to.

"U kaznenom predmetu protiv NN lica zbog kaznenog djela neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH, podnosim zahtjev za dostavljanje informacije. Potrebno je da dostavite detaljan izvještaj o svim poduzetim mjerama i aktivnostima od strane tužene Parlamentarne skupštine BiH na implementaciji naznačene odluke", napisao je u zahtjevu tužilac Marković.

On od bh. parlamenta traži i informaciju o tome koja je službena osoba ili više njih u bh. parlamentu bila odgovorna za implementaciju odluke Ustavnog suda te da "osobito navedu razloge zbog kojih ona u ostavljenom roku nije izvršena".

S obzirom na to da je tužena strana Parlamentarna skupština BiH, a ne jedan od njenih domova, Tužilaštvo će morati još čekati na odgovor.

"Kolegij Predstavničkog doma zahtjev Tužilaštva proslijedio je zajedničkom kolegiju parlamenta BiH koji će biti formiran nakon što bude konstituisan i Dom naroda. Informacija će Tužilaštvu BiH biti dostavljena kad se za to steknu uslovi", rekao je juče Šefik Džaferović, predsjedavajući Predstavničkog doma.

On je napomenuo da je neizvršavanje odluka Ustavnog suda krivično djelo, ali i podsjetio na zakonsku odredbu o imunitetu parlamentaraca.

"Članovi Parlamentarne skupštine BiH ne podliježu krivičnoj odgovornosti za aktivnosti koje provode obavljajući mandat poslanika ili delegata", kazao je Džaferović.

Ministarstvo pravde BiH lani je bilo pripremilo dva prijedloga izmjena Zakona o platama u pravosudnim institucijama BiH radi provođenja odluke Ustavnog suda. Prvim prijedlogom, uz uvođenje traženih naknada za topli obrok, prevoz i smještaj, bilo je predviđeno smanjenje plata sudija i tužilaca i on nije mogao proći u Vijeću ministara.

Drugim prijedlogom Ministarstvo pravde ispoštovalo je sve zahtjeve Suda, Tužilaštva BiH i VSTV-a. Vijeće ministara je ovaj prijedlog utvrdilo 8. jula prošle godine, ali ga parlament nije usvojio. Za provođenje ovih izmjena Zakona o platama i naknadama u pravosudnim institucijama godišnje bi trebalo dodatnih 755.000 KM. Od ovog iznosa, oko 158.000 koštao bi odvojeni život i smještaj sudija i tužilaca, 160.000 maraka bili bi troškovi za prevoz na posao i s posla, a oko 437.000 KM trebalo bi za topli obrok sudija, tužilaca i stručnog osoblja u Sudu, Tužilaštvu i VSTV BiH.

Zakon o platama u pravosuđu nije jedini slučaj u kojem nisu provedene odluke Ustavnog suda BiH.

"Od 2005. godine do danas izdali smo 88 rješenja o neizvršavanju naših odluka, koje su konačne i obavezujuće. Rješenja izdajemo i kad od organa nemamo povratnu informaciju, pa je moguće da su neke od ovih odluka i provedene", objasnio je Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH.

Naglasio je da Tužilaštvo BiH, u čijoj je nadležnosti procesuiranje krivičnog djela neprovođenja odluka Ustavnog suda, nije obavezno da ih obavještava koliko su rješenja procesuirali i koliko optužnica eventualno podigli.

Iz Tužilaštva BiH najavili su da će podatke o broju istraga pokrenutih protiv odgovornih za neizvršavanje odluka Ustavnog suda imati ove sedmice.

Izvor: Nezavisne