Ekonomisti su mišljenja da je, zbog nivoa duga i dospjelih potraživanja, vrlo izvjesno da bi u 2015. godini BiH lako mogla doći u situaciju da ne može da servisira kredite i tekuće obaveze, čime će dublje potonuti u novi krug zaduživanja da bi se vraćali dugovi.

U odnosu na kraj 2013. godine, unutrašnji i vanjski dug Bosne i Hercegovine samo za devet mjeseci narastao je za preko 820 miliona maraka, podaci su to državnog Ministarstva finansija i trezora.

Unutrašnji dug je nešto veći od 3 milijarde i 100 miliona maraka. Spoljnji dug iznosi preko 8 milijardi i 100 miliona, a narastao je u odnosu na prošlu godinu za više od 700 miliona maraka.

Ti podaci govore da će se nova vlast suočiti sa veoma vrućim krompirom, smatra ekonomski analitičar Aleksa Milojević. Po njegovom mišljenju, trenutno ne postoji pravi recept za izlazak iz dužničke krize.

“Mi nemamo tekućih prihoda. Ove godine će biti umanjen društveni proizvod u BiH za skoro milijardu maraka, a otplatna rata će biti blizu milijardu i po maraka, znači, to je nemoguće vraćati. Sve je manja zaposlenost. Firme propadaju, dodatna vrijednost se smanjuje i skoro se nema više šta ni prodati, tako da smo mi sada u dužničkom ropstvu. Vjerovatno sada slijedi ono što je već uobičajeno - reprogramiranje dugova na neki dugi rok. Doći ćemo u situaciju u kakvoj se danas nalaze neke afričke zemlje – vrtićemo se u krug, prolongiraćemo dugove, vraćati samo kamatu, a glavnica će ostajati netaknuta, ista", kaže Milojević.

Profesorka sarajevskog Ekonomskog fakulteta Azra Hadžiahmetović ističe kako se po trenutnom stanju duga Bosna i Hercegovina može posmatrati kao zemlja koja još nije prešla prag zaduženja.

Ali, stvarnost je malo drugačija jer je upravo veliki iznos tog duga nastao u vrlo bliskoj prošlosti. Problemi sa budžetima na svim nivoima bi mogli potrajati nekoliko godina i to može stvarati poteškoće u servisiranju dugova, kaže Ahmetovićeva.

“Nijedan budući dug ne treba biti bez prateće dokumentacije na koji način će to biti usklađeno sa ekonomskim parametrima i procjenama ekonomskog rasta. To je jedan aspekt, a drugi, vrlo važan, s obzirom da je država BiH obveznik po vanjskom dugu, da država i njene institucije ne mogu biti samo protočni bojler kada je u pitanju zaduživanje nižih nivoa vlasti. Ono što mislim jeste da problematiku duga, posebno vanjskog duga, treba vratiti tamo gdje joj je i mjesto, na državni nivo, odnosno na Savjet ministara i državno Ministarstvo finansija i trezora", ističe Ahmetovićeva.

Dugovi Bosne i Hercegovine posljedica su i ogromne korupcije s kojom se zemlja suočava, podsjećaju na to u Transparency Internationalu. U toj organizaciji su upozoravali i na netransparentnost u donošenju odluka o zaduživanju.

Godinama se zahtijeva da se javnosti i nadležnim institucijama dostavljaju obrazloženja o namjeni kredita, uslovima, kamatama, detaljnom opisu načina vraćanja, kaže portparolka Transparencya Ivana Korajlić.

“Primjera je mnogo gdje su se, na primjer, za penzione i zdravstvene fondove uzimali krediti od komercijalnih banaka po jako lošim uslovima. Tražili smo i da se objave javnosti koji su uslovi kredita, šta su dogovori i šta je platforma sa MMF-om, od kojeg na kraju krajeva BiH i zavisi. Da ne govorimo i da smo upozoravali kada je bilo riječi o sredstvima sa donatorske konferencije gdje su većina tih sredstava na kraju krajeva, krediti. Još uvijek nema adekvatnih informacija prema javnosti, koji su uslovi tih kredita. Naše vlasti samo gledaju kratkoročno da riješe problem i očuvaju socijalni mir tako što će određenim kreditom pokriti određene budžetske rupe, koje nastaju zbog neodgovornog trošenja budžetskih sredstava i zbog činjenice da ogroman procenat budžetskih sredstava odlazi u privatne džepove”, navodi Korajlićeva. 

„Ogroman dug blokirao je razvoj koji bi se trebao dešavati u ovoj zemlji, a zaduživanje je išlo u neprosperitetne projekte“, kaže Milojević.

“Upravo u onim godinama kad smo se najviše zaduživali, mi smo imali najmanji razvoj. To znači da su ti dugovi pogrešno usmjereni, išli su u budžete i potrošnju, išli u komunalne i dugoročne investicije za izgradnju puteva, koji nemaju svoju ekonomski opravdanu otplatu, tako da se radi o neekonomskim ulaganjima.”

BiH je najviše dužna najpoznatijim svjetskim kreditorima država. Pomoćnica ministra finansija i trezora Zakira Muratović nabrojala je najveća dugovanja te kolike rate dospijevaju za plaćanje tim finansijskim institucijama: 

“Stanje duga na dan 30.9. ove godine prema MMF-u iznosilo je milijardu i 93 miliona KM, Evropskoj banci za obnovu i razvoj 766 miliona KM i Svjetskoj banci IDA milijardu i 777 miliona a Svjetskoj banci IBRD po starom dugu iznosilo je 416 miliona KM. U 2015. godini očekuje se dospijeće obaveza uglavnom po već postojećim kreditina u iznosu od 612,8 miliona KM.”

Analitičari su mišljenja da će se morati krenuti s radikalnim rezovima ako se želi barem usporiti enormni rast dugovanja.

Predsjednik Samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović kaže da se ovaj put ne smije dozvoliti da vraćanje dugova bude preko leđa radnika i socijalnih kategorija.

“Brate, nemoj mi dirati platu od čega treba familija da mi živi, nemoj mi dirati penziju i nemoj mi dirati da mogu se liječiti. Sve ostalo treba dirati. Sve kompletno, vozne parkove, pa plate državnih i ostalih funkcionera da, radnika ne. Mi zahtijevamo da se ukine i takozvani bijeli hljeb. Takođe smo mi iz sindikata stalno predlagali da se barem dio kreditnih zaduženja od Svjetske banke ili MMF-a, ili ovih drugih, komercijalnih banaka, ulaže i u razvoj privrede”, navodi Bajramović.

Ukupno bi BiH u ovoj godini trebala izmiriti 760 miliona KM dospjelih potraživanja.Samo tokom decembra biće vraćeno oko 120 miliona KM. Već sada traju i pregovori o novim kreditnim aranžmanima. O štednji se malo govori.

Možda ne bi bilo loše da se bh. lideri ugledaju na predsjednika Francuske Fransoa Olanda, koji je ukinuo službena vozila, smanjio plate državnim službenicima i do 40 odsto, te ukinuo podršku crkvi. Time je toj zemlji, prema pisanju tamošnjih medija, donio četiri milijarde evra uštede koje se ulažu u zapošljavanje, razvoj i socijalnu podršku.

izvor: Slobodnaevropa