Ekonomisti smatraju da je, i pored porasta izvoza u procentima, apsolutna vrijednost i dalje mala, ali i da mi nažalost nemamo ozbiljnu proizvodnju za tako veliko tržište.

Istovremeno, BiH u ovoj godini bilježi pad uvoza iz Rusije, u odnosu na godinu ranije, pa je njegova vrijednost iznosila 112 miliona maraka, što čini pad od 15 odsto. Međutim, uvoz iz Rusije je i dalje i više nego dvostruko veći nego izvoz iz BiH u tu zemlju.

Posmatrano po strukturi izvoza iz BiH u Rusiju, uočljivo je da je ove godine na rusko tržište ubjedljivo najviše plasirano proizvoda iz sektora hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk i guma, i to u vrijednosti od 39 miliona maraka, što je 31 odsto više nego u uporednom periodu prethodne godine. Daleko iza su proizvodi iz sektora kože, krzna, tekstila i njihovih proizvoda, te mašina, aparata i drugih uređaja, čiji je izvoz na rusko tržište ove godine iznosio nešto više od oko dva miliona maraka. Izvoz proizvoda iz agroindustrijskog sektora je vrijedan oko 1,5 miliona KM i bilježi rast od 21 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine.

Kada je u pitanju uvoz iz Ruske Federacije na bh. tržište, raspoloživi podaci STK BiH pokazuju da BiH najviše uvozi iz sektora mineralna goriva (ugalj, gas, nafta) i električna energija, pa je tako za osam mjeseci ove godine taj uvoz dostigao 100 miliona maraka, što je pad od 17 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Na drugom i trećem mjestu po pitanju uvoza iz Rusije u BiH su sektori mašine, aparati i drugi uređaji, te koža, krzna, tekstil i njihovi proizvodi.

U STK BiH, odnosno njihovom najnovijem biltenu "Infokom", naveli su da su uzajamne sankcije, odnosno zabrane uvoza određenih proizvoda, koje su jedna drugoj uvele Evropska unija i Ruska Federacija, značajno promijenile stanje na tržištu i uticale na mogućnost trgovanja BiH s Rusijom.

Kako su naveli, Rusku Federaciju trenutno obilježavaju značajne promjene sektorske potražnje pa, posmatrano iz perspektive BiH, jedan od glavnih sektora postaje sektor prehrambene industrije, imajući u vidu realne mogućnosti i izvoznu snagu BiH.

"Do skorijeg vremena vodeći sektor u Ruskoj Federaciji bilo je građevinarstvo, koje je sada na ubjedljivom drugom mjestu nakon sektora prehrane, što je u svakom slučaju povoljno za bh. tržište", kazali su iz STK BiH i dodali da se predviđa da će sve viškove koje je EU izvozila na tržište Ruske Federacije sada nastojati uvesti u treće zemlje, tako da se može očekivati i povećanje uvoza na bh. tržište.

Međutim, oni su kazali da je neophodno da se intenziviraju određene aktivnosti kada je riječ o omogućavanju plasmana i ispunjenja određenih uslova za izvoz na ogromno tržište Ruske Federacije. U tom pogledu, iz STK BiH su naveli da će oni Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i drugim agencijama u ovoj oblasti uputiti inicijativu za ubrzano potpisivanje potrebnih protokola i vršenje inspekcijskog nadzora ruskih organa za proizvode iz prehrambenog sektora.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da je situacija takva da su trgovci iz Ruske Federacije morali da traže druge izvore snabdijevanja i da su praktično iskoristili sve ono što je raspoloživo.

"Imali smo tu sreću da praktično mi nismo u sankcijama i da možemo da nešto malo od ove naše proizvodnje ipak prodamo tamo", kazao je Pavlović. Prema njegovim riječima, rast izvoza u Rusiju od 27 odsto je ozbiljan procenat, ali kada bismo uzeli apsolutni iznos vrijednosti izvoza, vidjeli bismo da je to relativno malo.

"Što se tiče smanjenja uvoza iz Rusije, to se prije svega odnosi na goriva, a to je opet posljedica smanjenja potrošnje ovdje i to je trend koji postoji u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Hrvatska je na nivou 1961. po potrošnji derivata, tako da MOL čak razmišlja da zatvori Rafineriju u Sisku", kazao je on.

Pavlović je ipak naglasio da BiH nema ozbiljnu proizvodnju za tako veliko tržište, kao što je rusko, ali da bi svakako bilo dobro da imamo robe za izvoz u Rusiju.

Izvor: Nezavisne