Čaša crvenog vina dnevno i čeka nas duži život - to je uvriježeno mišljenje već decenijama, ali jedno istraživanje u Kanadi govori nešto drugo. Iako u sebi sadrži jedinjenje koje smanjuje rizik od kancera i srčanih oboljenja upravo, crveno vino ometa efekte redovnog vježbanja, a svi znamo da fizička aktivnost blagotvorno djeluje na naš organizam.

Ovo nije jedina zdravstvena zabluda – evo nekoliko sa kojima se vrlo često susrećemo. Na primjer, dugo se mislilo da su zasićene masne kiseline loše.

"Nekada smo mislili da su one pogubne i štetne po zdravlje, nauka je pokazala da su neophodne. One utiču na pravilan rast i razvoj, prevenciju holesterola i ostalih nezaraznih bolesti. One se nalaze u maslinovom ulju, dovoljno je pojesti pet do šest maslina, nalaze se u puteru, svinjskoj masti", objašnjava nutricionista Doma zdravlja "Palilula" Milka Raičević.

Ako je vjerovati staroj engleskoj poslovici – jedna jabuka dnevno, čuva vaše zdravlje. Međutim, ova tvrdnja je samo donekle tačna.

"Neophodno je da je dobro operete i oljuštite, jer se u kori nalaze pesticidi, a nitriti tamo gdje je peteljka i brkovi. Znate da nas oni dovode do oboljenje i dovode do kancera i neželjenih efekata po zdravlje", objašnjava Raičevićeva.

Ranije su ljekari savjetovali što više vježbanja, danas kažu da je fizička aktivnost lijek koji mora da se dozira!

"Ono što se dešava kod ljudi koji imaju preveliki obim vježbanja je sindrom pretreniranosti - osim što je loše za tijelo i metabolizam, dovodi do hroničnog zamora i radne sposobnosti. Ako je intenzitet veliki, posljedice su povrede i akutni i drugi kardiovaskularni poremećaji", objašnjava ortopedski hirurg Duško Spasovski sa instituta "Banjica".

Stav da je uklanjanje mladeža opasno, posljednja istraživanja i iskustva demantuju.

"Ta zabluda je prisutna u tragovima i danas. Mnogi dobijaju savjete da ne treba da diraju, a mnogi su melanomi koji treba što prije da se uklone. I ukoliko se rano prepozna, biće izlječen", ističe profesor dr Lidija Kandolf Sekulović sa VMA.

Mnoge zablude dovode se u vezu i sa takozvanim sunčanim vitaminom.

"Zbog vitamina D se preporučivalo sunčanje i bile su i neke kućne lampe korišćene za zdrav i preplanuli ten. Osamdesetih godina je prepoznato da UV zračenje, osim sinteze vitamina D, dovodi do raka kože. Danas se zna da se ne treba sunčati da bi se sintetisao vitamin D, već kroz hranu i kratko izlaženje napolju", napominje dr Kandolf Sekulović.

Davno smo prevazišli uzimanje rakije, umjesto odlaska kod zubara ili ljekara. Od praistorije do danas medicina se mijenjala i razvijala, a sa njom i savjeti ljekara.

Tako, isti savjeti koji su ranije vrijedeli, danas mogu biti beskorisni, a ponekad i štetni.

izvor RTS

14.11.2014. u 15:13h