Naravno, neki od bivših članova Predsjedništva i danas su politički aktivni, dok je nekima teško ući u trag.

Prvi saziv Predsjedništva BiH izabran je u septembru 1996, kada je za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran Alija Izetbegović. U zgradi u Ulici maršala Tita 16 zajedno sa Izetbegovićem bili su  Momčilo Krajišnik iz reda srpskog i Krešimir Zubak iz reda hrvatskog naroda. Ovaj saziv Predsjedništva trajao je do oktobra 1998. godine.

Drugačija politika

Krajišnik, koga je Žalbeni savjet Haškog tribunala u martu 2009. osudilo na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad nesrpskim stanovništvom u BiH od jula 1991. do decembra 1992. godine, nakon izdržane dvije trećine zatvorske kazne koju je služio u Velikoj Britaniji, prošle godine vratio se na Pale, gdje živi sa porodicom. Kaže nam kako se bavi porodičnim biznisom te da mu je to sva preokupacija. 

- S tim da uporedo tražim i pronalazim dokumente kako bih mogao da predam zahtjev za reviziju moje presude. Što se tiče politike, nisam angažovan ni u jednoj političkoj stranci, govori Krajišnik. 

Misli da se u ovoj situaciji ne bi kandovao za člana Predsjedništva jer, kako kaže, današnja politika je sasvim drugačija nego što je bila u ono vrijeme.

- Tada smo bili željni da stvorimo nešto da se uspostavi mir i to je bio jedan veliki izazov, a danas je politika postala profesija i to je sasvim nešto drugo, vjerovatno za neku novu generaciju koja nalazi tu uhljebljenje i to je drugačije. Za to morate biti stvoreni. To mogu raditi neki drugi ljudi, a vjerovatno i ljudi koji su tada bili skupa sa mnom teško bi se mogli priviknuti da razmišljaju kao što se danas u politici radi. Žao mi je i ekonomski i politički - u BiH je na sve strane vrlo teško stanje i to čovjek ne može sretno da gleda. Volio bih da je bolje, kaže Krajišnik. 

Nakon okončanog mandata 1998. godine, Zubak je promijenio nekoliko političkih partija, a danas je, kaže, advokat i živi u Sarajevu. 

Drugi saziv Predsjedništva BiH konstituisan je u oktobru 1998. godine, a činili su ga Alija Izetbegović, Živko Radišić i Ante Jelavić. U oktobru 2000. Izetbegović se povlači sa funkcije ličnom odlukom i na njegovo mjesto PSBiH bira Halida Genjca na privremenoj osnovi. Odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha u martu 2001. smijenjen je Ante Jelavić, koji je u Hrvatsku pobjegao 2005. uoči izricanja nepravomoćne presude u slučaju Hercegovačka banka, kada je osuđen na 10 godina zatvora. Od tada je nedostupan bh. organima gonjenja. Osim ovog slučaja, tereti se za još nekoliko kaznenih djela. Od kraja marta 2001. godine, a na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH, Parlamentarna skupština bira Beriza Belkića na funkciju člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog i Jozu Križanovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.  

Radišić, koji je u penziji već deset godina, dane provodi u Banjoj Luci iz koje kaže da nikada nije otišao iako je tokom radnog vijeka nekoliko puta mijenjao gradove. O mandatu i kolegama govori sa sjetom i poštovanjem.

- Nije lako, možda je danas i teže biti član Predsjedništva nego u ono moje vrijeme. Moje uspomene iz tog perioda, sastava i rada su vrlo pozitivne, za razliku od danas, gdje se češće traže pitanja i razlozi za neslaganja i svađe. Naprotiv, mi smo u to vrijeme znali da ima hiljadu i jedan problem oko kojeg se nikad složiti nećemo i zato smo pokretali ona pitanja oko kojih ćemo se složiti i uglavnom smo radili u duhu kompromisa i opšteg interesa  za sva tri naroda i BiH u cjelini, kaže Radišić. 

Belkić je 2000. izabran za poslanika u Predstavničkom domu PSBiH, a mandat u ovom tijelu nastavlja i nakon izbora 2006. i 2010. godine. Na predstojećim izborima kandidovao se za Predstavnički dom Parlamenta FBiH izborna jedinica 11. Od 2002. do 2006. Genjac je bio delegat u Domu naroda PSBiH. Tokom ovog mandata bio je predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda. Nakon izbora 2006. ulazi u Predstavnički dom PSBiH, a četiri godine kasnije ponovo je imenovan za delegata u Domu naroda državnog Parlamenta. Na predstojećim izborima kandidat je za Predstavnički dom PSBiH. 

Mirko Šarović, Dragan Čović i Sulejman Tihić činili su treći saziv Predsjedništva BiH. Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u aprilu 2003. godine, umjesto Mirka Šarovića za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda izabran je Borislav Paravac. Godinu kasnije, Šarović je odlukom visokog predstavnika Paddya Ashdowna smijenjen s pozicije potpredsjednika SDS-a, te mu je zabranjeno političko djelovanje. Šarović je bio optužen za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i udruživanje radi vršenja krivičnog djela te proveo godinu u zatvoru. Nakon što mu je visoki predstavnik Valentin Inzko ukinuo zabranu političkog djelovanja, 2011. imenovan je za državnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a uprkos nepodijeljenim pohvalama, smijenjen je 2013. na zahtjev SNSD-a.

Život na selu

U martu 2005. godine visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown smijenio je Dragana Čovića, nakon čega PSBiH donosi odluku o izboru Ive Mire Jovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda.

- Nisam u politici. Ostao sam samo član SDS-a. U penziji sam. Imam licencu ovlaštenog revizora finansijskih izvještaja pa imam, zajedno sa jednim društvom, jednu malu revizorsku firmu i bavim se revizijama i direktor sam te firme. Živim na selu, a u slobodno vrijeme odmaram, malo rekreacije oko kuće i tako, kaže Paravac. 

Ivo Miro Jović kaže kako više nije u politici potvrdivši nam da je zaposlenik Ministarstva odbrane, odnosno da je savjetnik ministra za politička pitanja te da radi kao profesor na Fakultetu pravnih nauka na Univerzitetu u Vitezu. Upitan da li bi se ponovo kandidovao za člana Predsjedništva, odnosno da li bi se vratio u politiku, kaže:

- Ako bi se pružila prilika imati ljude oko sebe u Predsjedništvu koji bi tako razmišljali, moram reći kao rahmetli Sulejman Tihić, rado bih je prihvatio.

Četvrti saziv Predsjedništva BiH činili su Nebojša Radmanović, Željko Komšić i dr. Haris Silajdžić. Peti, još aktuelni saziv Predsjedništva, donio je jedino promjenu kod člana iz reda bošnjačkog naroda, kada je na izborima prije četiri godine na ovu poziciju izabran Bakir Izetbegović.

izvor: Oslobođenje.ba