Podsjetimo, ovaj sud ranije je dobio pravosnažnu presudu po kojoj Slovenija štedišama iz Hrvatske i BiH mora isplatiti po istom modelu kojim su bili namireni štediše u vlastitoj zemlji.

Ono što je vrlo važno za sve stare devizne štediše jest činjenica kako Slovenija svoj plan isplate mora predočiti Savjetu Europe do 16. januara, a do 16. maja 2015. donijeti i mjere, uključujući zakonodavne, koje će omogućiti povrat novca štedišama izvan Slovenije. Prema prvim procjenama, slovenske vlasti će morati izdvojiti između 200 i 300 miliona evra za obeštećenje štediša.

Manjkavosti

Obje radne grupe koordiniše Ministarstvo financija, a visoka predstavnica za sukcesiju slovenske vlade Ana Polak Petrič vodi grupu koja se bavi pravnim aspektima provedbe odluke Evropskog suda.

Ona navodi kako se trenutno radi na prikupljanju i proučavanju relevantnih podataka i informacija te različitim pravnim aspektima problematike štediša. Potrebno je, među ostalim, ustanoviti gdje su podaci o štedišama i depozitima Ljubljanske banke manjkavi, što se posebno odnosi na podatke o Ljubljanskoj banci Sarajevo, te točno ustanoviti koji su štediše bili isplaćeni u matičnim državama jer se po slovenskom tumačenju na njih presuda iz Strazbura ne odnosi.

Uz to, posebno naglašava kako je potrebno presudu provesti tako da se otklone kršenja ljudskih prava, ali i da se spriječe moguće zloupotrebe. Polak Petrič najviše problema očekuje s podacima o štedišama u BiH pa će biti potrebna komunikacija s vlastima u toj državi kako bi se utvrdilo tko je od njih već dobio naknadu za štednju.

Mogući problemi

Stare devizne štediše, koji godinama vode pravnu borbu za povrat svog novca, s oduševljenjem su dočekali presudu Evropskog suda za ljudska prava. Međutim, niti oni ne skaču pred rudo, već su i sami svjesni kako bi se cijeli proces isplate mogao odužiti zbog niza faktora. Naime, njihova udruženja upozoravaju kako domaće vlasti svih proteklih godina nisu uradile svoju “domaću zadaću” po ovom pitanju.

Naime, iz njihovih udruženja već ranije su upozoravali na brojne primjere kada su vlasti mnogim štedišama osporavale pravo na verifikaciju, a na to nisu imale pravo. Prema tome, veliki dio posla oko početka implementacije presude suda iz Strasbourga tek slijedi, a štediše iz BiH se ipak nadaju kako će ovaj put sve ići bez ikakvih prepreka kako bi napokon dobili svoj novac.

izvor: ekapija.ba