No, zato su uslijedile žestoke reakcije političara, pune optužbi i teških riječi. Nicholasa Hila čak ni ova zanimljiva entitetska ujedinjenost i istomišljenost nije uznemirila, mirno i staloženo nastavlja se baviti svojim poslom, ne krijući nastojanje da taman onoliko vremena koliko posvećuje predstavnicima vlasti, liderima i ministrima provede i među običnim svijetom, posljednjih mjeseci najviše među onima ugroženim poplavama. Da to ne prepoznaju samo Bosanci i Hercegovci već i njegove kolege iz diplomatskog kora, jasno je svakom pažljivijem oku: upravo su njegova principijelnost i dosljednost najčešće i bile povod reakcijama i drugih ambasadora u ovoj zemlji, iako je on već skoro godinu prvi čovjek ambasade, a nije ambasador.

• Moram Vas pitati: šta se događalo na sastanku s ministrom vanjskih poslova BiH, s obzirom na to da je saopštenje sa sastanka iz MVP-a stiglo čitav dan kasnije i vrvi teškim kvalifikacijama - Lagumdžija Vam je rekao da autori bloga objavljenog na stranici Ambasade iznose netačne tvrdnje, pa Vas je obavijestio da mu se ne dopada američko uključivanje u ovdašnje izbore, pa... domaćim jezikom rečeno, ozbiljno Vas je naružio. Je li to tačno?

- Sastali smo se i o puno smo pitanja razgovarali, pet ili šest različitih tema. Naravno, razgovarali smo o blogu i on je izrazio svoje nezadovoljstvo, ali ne bih zaista davao nikakav opis kako se odvijao taj sastanak. Nisam vidio to saopštenje Ministarstva, on jeste očigledno bio nezadovoljan ali, što se tiče bloga - ja sam taj koji je odgovoran za ono što je predočeno i objavljeno.

Na planinama pada snijeg

Naravno, ja u potpunosti stojim iza stava koji smo izrazili i ono što želim podvući jeste naša zabrinutost zbog toga što se ne vidi nikakav napredak u vezi sa reagovanjem i odgovorom na posljedice poplava u maju. Ne radi se ni o kakvim političkim strankama. Znate, na planinama oko Sarajeva već pada snijeg. I mi smo zabrinuti što uopšte nije postignut nikakav napredak da se pomogne ljudima, a suočavamo se sa zimskom sezonom. To je pozadina bloga, a ne politička izjava o bilo kojoj političkoj stranci.

• Koliko su SAD uložile u pomoć BiH za stradale od poplava? 

- Kao prva reakcija na posljedice poplava došao je novac iz MMF-a i Svjetske banke. Mi smo, naravno, važna članica tih organizacija. A što se tiče bilateralne pomoći, ako se dobro sjećam, radi se o 14,7 miliona dolara, kako bi se osigurale neposredne humanitarne potrebe, uključujući i čamce za spašavanje. USAID je preusmjerio aktivnosti svojih glavnih projekata na oporavak od poplava i uspostavio nova partnerstva. Projekat Farma pomaže obnovu poljoprivrede u 20 opština, da se ponovo povežu ruralne zajednice i tržišta jer jako je važno pomoći nekom da ponovo sagradi kuću, ali posao je od ključne važnosti takođe. Zaista postoji niz različitih stvari u koje smo bili uključeni, tačne cifre imaju u USAID-u.

• Za razliku od domaćih političara?

- Jedan od razloga ovog bloga jeste nedostatak angažmana na različitim nivoima da bi se odgovorilo na potrebe građana. Postoji potreba da se radi na planovima za rješavanje raznih problema i nije postignut dovoljan napredak. Bio sam u jednom gradu, neću reći kojem, razgovarao sam sa jednom gospođom - staricom od 80 godina čija je kuća potpuno poplavljena, kojoj je program USAID-a pomogao da očisti kuću i vrati je u dobro stanje. Bio je to zaista veoma emotivan razgovor, ali sam bio malo iznenađen kada sam izašao iz kuće, nakon što sam se pozdravio s njom i vidio da je pred kućom spontano došlo do nekih malih demonstracija. Zašto? Zato što sam bio s načelnikom toga grada, slučajno je to načelnik iz SDA, ali mogao je biti bilo koji drugi, i ljudi su u susjedstvu izrazili nezadovoljstvo zato što načelnika nikada prije nisu vidjeli u tom naselju. Znate, ponekad se ljudi fokusiraju na visok nivo, a ustvari problemi su ti koje treba rješavati. Naravno, slično je i u RS-u.

• U Republici Srpskoj su čuvali američku pomoć i nisu je distribuisali, dok to nisu zatražili ugroženi.

- Čuli smo svakakve priče, osveta načelniku koji nije iz SNSD-a itd.

• Bliže nam se izbori, a Vi pozivate ljude da glasaju. Zašto?

- To je demokratska obaveza. A što više ljudi bude glasalo, biće bolji rezultat. Naravno, mi podržavamo demokratsko pravo ljudi da protestuju mirno na ulicama, ali iskreno - ako ne izađete na izbore, ako ne glasate, onda vaš kredibilitet kao demonstranta na ulici je manji. Moje je mišljenje da ljudi treba da izađu na izbore, da treba da glasaju.

• Mislite da mogu nešto promijeniti?

- Ako ne izađu na izbore, ako ne glasaju, ne mogu ništa promijeniti. To jeste teško pitanje i ono što čujem u vezi sa raznim anketama, od birača, u razgovorima s ljudima, jeste da će ovi izbori imati nepredvidive rezultate. Bio sam u puno zemalja i pratio puno izbora, predizbornih kampanja, i nikada tako blizu datuma izbora nisam bio toliko nesiguran u vezi s tim kakvi će rezultati biti, zaista su ovo vrlo nepredvidivi izbori. Nisam ja tu da govorim za koga treba glasati, ali mi apelujemo na ljude da budu fokusirani na ona pitanja koja su bitna za njihov život. To su primarno ekonomska pitanja. Imamo katastrofalnu stopu nezaposlenosti u BiH.

• Petsto dvadeset hiljada ljudi...

- A problem je još izraženiji među mladima. Zato je naša je poruka da ljudi treba da budu stalno fokusirani na ekonomska pitanja i da ne dozvole tim plemenskim pitanjima da odvuku njihovu pažnju. I ja sam optimista, jer ljudi se sve više i više okreću ekonomskim pitanjima. Ali, vidjećemo kako će se stvari odvijati.

• Pretpostavljam da ste primijetili reakcije, recimo, u Istočnom Sarajevu na postavljanje krsta na Zlatištu. Šta Vi mislite, dokle će političari u BiH ratnohuškačke metode koristiti za prikupljanje izbornih poena?

- Odmah da kažem, podržavam stav visokog predstavnika i mi smo izdali i saopštenje o događaju na Zlatištu. Ali, hoću ovo da kažem: ljetos sam držao govor u kojem sam izrazio zabrinutost zbog tendencije da se koriste etnički problemi kao način da se odvuče pažnja ljudi od drugih problema. Ljudi koji nemaju ništa reći, ništa produktivno ponuditi u vezi sa ekonomijom, u vezi s tim šta planiraju raditi da bi smanjili stopu korupcije, da bi otvorili više radnih mjesta, stalno pokazuju tendenciju da se vraćaju unazad i da koriste te primitivne metode kada žele govoriti samo o tim nekim plemenskim pitanjima. Mislim da je to zaista velika šteta, da građani treba da budu fokusirani na druge stvari. Naravno, ljudi treba da se ponose svojim etnicitetom, svojom etničkom pripadnošću. Ali, takođe, treba da budu u stanju da prepoznaju gdje se to pitanje zamagljuje, gdje se na neki način iskorištava. Moraju prepoznati šta se dešava, da politički lideri koji govore o tim pitanjima, u stvari nisu fokusirani na ona koja su bitna za svakodnevni život građana.

• Pa onda najavljuju referendum o otcjepljenju?

- To je nešto što smo čuli puno puta u prošlim sedmicama. Siguran sam da će gospodin Dodik govoriti o referendumu svakih 20 minuta od danas pa do 12. oktobra. Na neki način on je napravio neki začarani krug. Nema ništa reći o ekonomiji. Građani u RS-u su duboko zabrinuti zbog korupcije, zbog nedostatka novih radnih mjesta. A šta on radi? Umjesto da govori o tome, on govori o referendumu. Pa znate, govoriti o referendumu je destabilizirajuće. Uz to, on uvijek govori o Daytonu kao o nečemu što cijeni, a onda govori o jednostranoj secesiji ili otcjepljenju. Ali, ostavimo nastranu politiku. Znamo kakva je. Morate gledati na ekonomiju. Moje je obrazovanje vezano za ekonomiju. Zato kažem: ako strani investitor želi investirati u BiH, ili u bilo koji njezin dio, onda vam trebaju stabilne institucije, sudovi koji rade, tužioci koji tuže.

• Pojednostavljene procedure...

- Ulagaćete u zemlju za koju znate da će ljudi koji plaćaju i primaju mito biti smješteni u zatvore. A ono što se ovdje dešava je da zbog političke retorike kvalitetni investitori ne žele doći u RS i zbog toga je to začarani krug, jer se tokom godina situacija u RS-u sve više pogoršava. I kao reakcija na to je sve više političke retorike u vezi sa secesijom, otcjepljenjem i to sve bombastičnije. Ali, gdje to vodi građane RS-a? Vodi ih ka procentu 60 posto nezaposlenosti među mladima. Vodi ih ka sistemu u kojem sudovi uopšte ne funkcionišu, a korupcija je endemska. Ne želim reći da je to samo u RS-u, to se dešava širom zemlje.

• To i jeste naš problem koji otvara pitanje da li ovakav Dodik zapravo odgovara bošnjačkoj politici?

- To je zanimljivo pitanje. Mislim da nekim političkim strankama retorika koja dolazi od gospodina Dodika pomaže u Federaciji. Da budem posve iskren, bio sam razočaran plakatima koje sam vidio od jedne stranke, a koji su govorili - u jedinstvu je snaga.

Bošnjačka odgovornost

To kao da implicira da ukoliko se pleme drži zajedno, to će na neki način donijeti prosperitet. I to odgovara i jednoj i drugoj strani. Baš im odgovara. Ljudi često govore o Dodiku, ali recimo, Bošnjaci su najveća etnička grupa u ovoj zemlji i na neki način imaju specifičnu odgovornost da igraju konstruktivniju ulogu. Ono što bismo željeli vidjeti među bošnjačkim liderima, jeste da to budu ljudi koji mogu razgovarati i sa različitim etničkim skupinama, koji imaju sjajne odnose sa svojim susjedima, ne samo sa Turskom nego i sa Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom. Dakle, ponekad se fokusiramo samo na RS, ali što se tiče politike, mislim da postoje razlozi zabrinutosti i u Federaciji.

• Šta je rješenje?

- Rješenje je u ekonomiji, u razvoju privrede. Građani treba da budu fokusirani na ekonomska pitanja, ekonomske probleme. Nije sve greška političkih lidera. Ponekad nam treba javnost koja je manje sklona da bude manipulirana od političkih lidera. A to je jako spor proces. Da budem iskren, i suviše spor. Ali ljudi, građani treba da budu manje podložni tome, da manje pristaju da se njima manipulira tim nekim plemenskim pitanjima, a više da budu fokusirani na ekonomska rješenja, na ono od čega u konačnici žive.

• Hoće li doći do ustavne reforme u BiH i Federaciji nakon izbora?

- Sigurno postoji plan koji je sad trenutno ostavljen i ako budu izabrani odgovorni ljudi, mi smo spremni da radimo s njima. Da vidimo kako možemo pomoći, ali politički lideri moraju preuzeti odgovornost i moraju pokrenuti taj proces.

• Mislite da hoće?

- Zavisi od toga koga ljudi, građani izaberu.

izvor: Oslobođenje.ba