Da li je završen popis avgustovskih i majskih šteta na području opštine Čelinac i da li je usvojen akcioni plan za sanaciju?

Što se tiče majskih šteta, tu smo pozavršavali sve. Procijenjena šteta je 12,5 miliona i akcioni plan za sanaciju je usvojen prije oko mjesec i po dana. Taman kad smo bili pri kraju sanacije sustigle su nas avgustovske poplave koje su bile jače po intenzitetu padavina. U avgustu smo imali i tri ljudske žrtve. Od te tri porodice ostalo nam je sedmoro maloljetne djece i to je najveća tragedija. Kada poredimo ove dvije poplave, na području opštine Čelinac avgustovske poplave su napravile više štete. Imamo sedam popisnih komisija na terenu koje obilaze teren i popisuju štetu. Toliko je razaranja koja se ne mogu odmah sabrati tako da je to jako veliki problem, ali objektivan problem nam predstavljaju srušeni mostovi, imamo četiri ozbiljno oštećene građevine – jedan u Jošavci, a po jedan u Snjegotinji Srednjoj, Velikoj i Donjoj. Na vrijeme smo uputili zahtjev Oružanim snagama BiH za dobijanje pontonskih mostova i dobili smo uvjeravanja da ćemo dobiti tri takva mosta. Imam saznanja da su odobrena dva mosta, ali treći nije bilo moguće dobiti jer je bio potreban u Zvorniku.  Pristupili smo izradi jednog pješačkog mosta koja je u petak stavljen u funkciju.

Ko finansira te mostove i da li oni koji su poplavljeni u avgustu ulaze u vaučer sistem pomoći?

Da, najnovijom odlukom UO Fonda solidarnosti RS definisano je da sve žrtve poplava imaju isti tretman. U Čelincu smo podijelili gotovo sve vaučer kartice, ima ih još pedesetak koje još nisu. Nemam u ovom trenutku tačan broj, ali avgustovskim poplavama je pogođeno oko 300 domaćinstava i nadam se da će kroz mjesec-dva i njima biti podijeljene vaučer kartice.  Sve u zoni rijeka Jošavke i Ukrine, domaćinstva s obe strane obala su poplavljena i to nisu male štete. U nekim kućama voda je bila viša od metar. Nažalost, ove poplave su pogodile i neke privredne subjekte. Na primjer, Delfin Trgotrans, firma koja se bavi preradom drveta, briketa, peleta i nekih parketa koje nije moguće doraditi.  Radi se o 1.300.000 KM procijenjene štete.To je stravično. Tu je i jedna firma za pravljenje žice i još jedna fabrika u Jošavci koje su zaista ugrožene.  Takođe, strašno je pogođeno i preduzeće MaxComerc.

Ima li planova za rješavanje problema tih privrednika?

Napravili smo akcioni plan koji je stupio već na snagu i u kojem smo se dotakli privrede. Tim planom smo ih oslobodili rente, poreza na nepokretnost, komunalne naknade i  i sličnih taksi.  To nisu velika sredstva, ali kakva su – takva su. Uostalom, svako domaćinstvo koje je bilo poplavljeno oslobađa se poreza na nepokretnost i komunalne naknade za 2014. Moj prijedlog je bio da se najpogođenijim privrednicima obezbijede beskamatne pozajmice iz budžeta na neke dvije-tri godine. Budžet ne poznaje pozajmice, ali ovo su vanredne okolnosti i to bi moralo ići preko skupštine. Ja mislim da je to realan plan.

Kakvo je stanje u budžetu opštine?

Budžet opštine iznosi pet i po miliona maraka, oko 500.000 prosljeđujemo u socijalnu pomoć i tu još dodajemo 700.000, tako da to i ne računam u operativni budžet opštine. Naravno, bilo je mnogo nepredviđenih troškova. Samo sanacija centralnog mosta u Čelincu koštala nas je 80.000 KM, a nije bila planirana nijedna marka na to. Istina, dobili smo od Vlade RS pomoć za to u iznosu od 40.000 KM, ali teško da to može da amortizuje sve te troškove. Naglasio bih da to su to samo dvije pozicije, a gdje je more ostalih stvari? Imali smo ogromne troškove na odvozu kabastog otpada, a to nigdje nije bilo planirano u budžetu. Juče nam je stigla faktura od banjalučke Čistoće koja nam je pomagala i radi se o još 5.000 KM koje nisu bile planirane. Ukupno, za odvoz kabastog otpada ćemo morati da izdvojimo 10-15 hiljada KM.

Da li će taj račun biti ispostavljen građanima, kao što se to desilo u nekim drugim opštinama?

Ne, u Čelincu građani plaćaju redovno odvoz smeća na osnovu kvadrature. U maju smo imali, ako se sjećam, 400 kamiona takvog otpada. Sada u avgustu nismo to uspjeli ni prebrojati. Ljudi u selima su to sklanjali ili sušili, ali u gradu je bilo jako mnogo otpada.  U majskim poplavama je pogođeno 800 objekata, od toga 350 stambenih i sve jedna javna institucija, njih 22. U sportskoj dvorani je uništeno 1.000 kvadrata parketa i itisona. To je sve moralo na deponiju. Plus šeststo metara svega toga u susjednom vrtiću gdje je voda bila preko jedan metar.  Za rekonstrukciju vrtića otišlo je 150.000 KM, tu smo imali veliku pomoć donatora u iznosu od oko dvije trećine. U zgradi opštine je voda bila visoka 1,60 m. Poslovna jedinica Elektrokrajine se ne može vratiti u svoj objekat. U ovim avgustovskim poplavama je poplavljeno sve ono što nije u majskim. U nekim selima gdje i ne postoje rijeke već neki zanemarljivi potoci koji su strahovito nabujali morali smo da potrošimo i do 15.000 KM samo da obezbijedimo neku elementarnu prohodnost. U naselju Miloševo odneseno je nekoliko auta, ostala je samo jedna vodovodna cijev.

Koji su prioriteti za sanaciju?

Mi smo koncentrisani na to nemamo ljudi odsječenih od grada. Prioritet nam je taj problem sa mostom u Jošavci koji smo na neki način riješili pješačkim mostom. Veliki problem je gradska zona i regulisanje kišnih, oborinskih i fekalnih kanalizacija. Sve je to sada zapušeno. I prije je bilo problema s tim, ali se dalo riješiti angažovanjem cisterne. Međutim, poslije ovih sada poplava sve je to zamuljeno. Poslije čak i manje kiše zna se desiti da sve ulice budu potopljene i da se ljudima kanalizacija počne izlivati u kuće.

Paralelno smo se bavili i ljudskim žrtvama ovih poplava. Jedna od nastradalih porodica je ostala sa troje djece i oni nemaju ni oca ni majku. Najstariju kćerku smo zaposlili ovdje u opštinskoj šalter-sali.

U budućnosti jedan od prioriteta mora da nam bude i regulacija ušća Jošavke u Vrbanju i uopšte njenog toka. Ovaj put nas je baš opeklo. Nekih 13-14 km uzvodno sve kuće uz Jošavku su bile potopljene. I ti potočići koji su se ulivali u Jošavku su ovaj put nabujali i poplavili preko 50 kuća. Kako ćemo sve to riješiti, koliko će koštati para – ja to zaista ne znam.

Koliko je Vlada RS uplatila na račun opštine ne računajući vaučere?

Kao što sam već rekao, za most je stiglo 40.000 KM, za vodovod 20.000, za vrtić oko 3.000. Dobili smo uvjeravanja da ćemo dobiti oko pet tona goriva, a dvije tone smo već ranije dobili. Pomogli su nam i preko Puteva RS, a Elektrokrajina će nam pomoći oko priključka struje za školu. Preko UNDP-a smo dogovorili druge priključke – vodu, grijanje i sl. Vjerujem da će se to riješiti u naredne tri sedmice.

Put Banjaluka – Čelinac?

To je svakako prioritet, ali to nije u nadležnosti opštine. Putevi RS su počeli sa sanacijom i jedan krater je već saniran, ali drugi je mnogo većih gabarita i čeka se projektna dokumentacija za njega.  Na tom mjestu vidjećete i vodovodnu cijev koju smo bi bili sanirali u maju da bi opet bila uništena u avgustu. Ako se to prekine oko 3.000 domaćinstava će ostati bez vode.

Kako stoji dug čelinačkog Vodovoda prema banjalučkom, da li je ova vanredna situacija donijela neke olakšice?

Moram priznati da je dogovoren jako korektan reprogram. Ljudi su nam otpisali kamate i napravili smo reprogram na 25 godina. Zaista ne mogu da shvatim prethodno rukovodstvo koje je napravilo taj dug.  Oni su plaćali sve druge obaveze – osim vode! To je kao da pravite hljeb i platite sve osim brašna! To se gomilalo do nivoa od 2 miliona duga sa još toliko kamata. Možete li da zamislite da, na primjer, 2004. i tih godina Vodovod Čelinac nije uplatio nijednu marku za vodu!  Ali, recimo, 2013. je uplaćeno 330.000 KM obaveza Vodovodu Banjaluka.  Da nema tog reprograma Vodovod Čelinac bi bilo jedno od stabilnijih javnih preduzeća.

Da li je planirano neko novo kreditno zaduženje za sanaciju?

Za sanaciju nismo, ali smo planirali kreditno zaduženje za rješavanja problema vodovoda i kanalizacija. Da nije bilo ovih poplava ovdje bi sigurno bila 2-3 projekta sa ciljem rješavanja tih problema. Tu se radi o kreditu od 1,5 miliona evra na 20 ili 25 godina sa grejs periodom od osam godina. I uz tih 1,5 miliona dobija se još toliko nepovratnih sredstava tako da se radi o cifri od 5.700.000 KM.

Šta biste poručili Čelinčanima?

Ja vjerujem da su svi Čelinčani uplašeni ovim nevremenom. Poručio bih im da budu hrabri i da pozitivno razmišljaju da neće svaka godina biti ovakva. Poručio bih da mi koji obnašamo vlast činimo maksimalne napore da normalizujemo situaciju kao i da budu malo jedinstveniji da zajedno riješimo probleme, a da ih ne produbljavamo gdje ne moramo. I da budu strpljivi. Trebaće nam neko vrijeme, ali prepoznao sam svesrdnu pomoć vlade i prevazićemo nekako sve ovo. 

autor: Frontal