Ova obaveza, na koju su svoje potpise stavili predsjedavajući Vijeća ministara, državni ministar finasija, entitetski premijeri, entitetski ministri finasija i guverner Centralne banke BiH, decidno je naglašena u 12 tački druge dopune pisma namjere iz juna 2013 godine.

No, ono što entiteti čine u praksi, kreiranjem zakonskih rješenja o unutrašnjem platnom prometu odudara od zahtjeva MMF-a, a po ocjeni bankara ali i drugih zainteresovanih strana predstavlja korak unazad. Na promjene u platnom prometu, u koji nije dirano još od 2001. godine i prelaska platnih transakcija sa bivšeg SDK-a na banke, vlasti entiteta odlučile su se motivirane namjerom da u ovu oblast uvedu više reda, pojačaju finansijsku diisciplinu i povećaju naplatu prihoda. U RS-u zakon je na snazi, a zakon u Federaciji BiH se nalazi u parlamentaroj proceduri.

No, ponuđena rješenja umjesto da poboljšaju platni promet i olakšaju poslovanje, razgrađuju jedinstveni ekonomski prostor BiH, derogiraju ulogu Centralnog registra u Centralnoj banci BiH, birokratiziraju postupke, te u krajnjem poskupljaju bankarske usluge.

Najveća novina u zakonskim rješenjima jeste kategorija tzv. glavnog računa kojom vlasti entiteta pokušavaju stati u kraj praksi kompanija da izbjegavaju zakonske obaveze i stvaraju spiralu nelikvidnosti otvarajem novih računa nakon što su im postojeći blokirani.

No, tu nastaje zavrzlama. Zakon o unutrašnjem platnom prometu donesen u RS-u doveo je do promjene strukture podataka usljed čega je došlo do raskola u platnom prometu. Banke, recimo, imaju podatak koja firma ima glavni račun, ali nemaju podatke koja ga nema. Problem predstavljaju i računi koji su blokirani prije stupanja na snagu Zakona u RS. Takođe, ažuriranje podataka u registru AFIP-a i Centralne banke BiH nije adekvatno i otvara mnoga pitanja i rizik za banke. Problem predstavljaju i zakoni o mjenici i čeku koji su doneseni u vrijeme postojanja službe SDK kada je poslovni subjekat mogao imati samo jedan račun za svoje poslovanje, a koji prelaskom unutrašnjeg platnog prometa 2001. godine na poslovne banke nisu prilagođeni.

Prema zvaničnim tumačenjima, kao zvanični podatak i validan dokaz u Republici Srpskoj tretira se jedino izvod iz Registra u RS-u. Time je jedinstveni registar računa kod Centralne banke suštinski stavljen van snage mada Zakon o Centralnoj banci jasno kaže da je ova institucja dužna da uspostavi, potpomogne i održava platne sisteme u BiH.

Iz Centralne banke su sredinom prošle godine poručili da entitetskim zakonima ne dolazi do cijepanja jedinstvenog platnog prometa u zemlji, da su platni sistemi u vlasništvu CBBiH i da će tako ostati. Međutim, ono što se dešava u praksi govori suprotno, uspostavljaju se zasebni "entiteti" u platnom sistemu, a Ustavom zagarantovani jedinstveni ekonomski prostor se narušava.To potvrđuju i riječi nadležnih osoba iz entitetskih minstarstva finansija.

Na jedom od sastanaka u povodu primjene Zakona, pomoćnica ministra Ministarstva finansija RS Snježana Rudić kazala je kako je cilj donošenja Zakona pokušaj uređenja ove oblasti na način da se štiti povjerilac.

- U 21. vijeku je jednostavno i moguće napraviti informacione platforme koje su dovoljno samostalne, imaju svoj suverenitet, a da ipak predstavljaju dio jedinstvenog sistema. U tom procesu će APIF svakako imati podršku Ministarstva finansija RS da nađe najbolje rješenje koje će zadržati suverenitet novoformiranog registra u RS, koje neće umanjiti njegovu validnost, validnost dokumenata kao javnih isprava i koji će biti nadohvat podacima iz FBiH na način kako to informatičari u skladu sa zakonima osmisle - konstatovala je Rudić.

Na drugoj strani, Mira Bradara, pomoćnica ministra Ministarstva finansija Federacije BiH, kazala je da je zakonsko rješenje u FBiH u najvećem dijelu harmonizirano sa tekstom Zakona u RS. Dodala je da su u nacrtu Zakona unaprijeđeni neki članovi u odnosu na Zakon u RS, naročito kod registra računa.

- FBiH nije, kako je to u RS riješeno, kreirala svoj registar računa nego je predvidjela korištenje već postojećeg registra Centralne banke BiH - istakla je Bradara.

U Udruženju banaka BiH kažu da postojanje dva registra povećava mogućnost greške, nepouzdanost podataka, dramatično umnožava obim poslova u bankama te smatraju da bi trebalo pristupiti objedinjavanju evidencija. U prilog tome ide činjenica da je sada u praksi situacija da je, na prmjer, organizacioni dio firme u RS blokiran, a u FBiH ili Brčkom Distriktu je centrala koja nesmetano funkcionira ili obrnuto čime je dovedena u pitanje namjera zakonodavca u RS-u da uvođenjem Zakona o unutrašnjem platnom prometu unaprijedi finansijsku disciplinu i zaštiti povjerioca.

Kad je riječ o predloženom Zakonu u unutrašnjem platom prometu u FBiH, sve obaveze poslovnih subjekata redovnog karaktera svrstane su u prisilnu naplatu sa svim posljedicama koje takav pristup nosi. Dodatno, poslovni subjekti su obavezni javne prihode uplaćivati preko glavnog računa što, po mišljenju bankara, sistem platnog prometa vraća na period prije reforme. Kako navode u Udruženju banaka BiH, ovim se narušava slobodno tržište i pravo vlasništva jer se klijentima nameće obaveza da posluju preko jedne banke kada su javni prihodi u pitanju i to kao prisilnu naplatu.

U zakonskim rješenjima nigdje nije pomenut Distrkt Brčko, što otvara pitanje da li ovaj do države treba da pravi vlastiti registar i bazu poslovnih subjekata. Zbog godišnjih odmora nije bilo moguće doći do zvaničnog stava dužnosnika Distrikta, ali su nam u neformalnom telefonskom razgovoru zaposlene osobe u Direkciji za finansije kazale da generalno ovaj administrativni dio nailazi na probleme zbog različitih etitetskih zakonskih rješenja, zbog čega mora donositi vlastite propise u kojima će uzeti "malo" od jednog "malo od drugog entiiteta".

Ozbiljne primjedbe na zakone, a koje su na tragu onih koje su iznjeli bankari, dali su i poslodavci. U Udruženju poslodavaca FBH navode da su motiv i dobre namjere kod kreiranja ovog zakona van svake sumnje, ali u ovoj organizaciji se boje da rješenje sa glavnim računom neće doprinijeti boljoj naplati javnih prihoda, nego će samo opteretiti poslodavce.

Poslodavci konstatuju da se zakonom daju bankama ingerencija prisilne naplate, mada je logičnije dati nalog Finansijsko–informatičkoj agenciji (FIA) od nadležnog organa.

Takođe, nije jasno šta ako naloge za plaćanje daju organi iz BiH, Republike Srpske ili Brčko Distrikta, ne spominje se otvaranje deviznih računa, ne postoji obaveza njihovog prijavljivanja u registar FIA pa se ne mogu ni blokirati, nije regulirano pitanje nerezidentnih računa…

Poslodavci konstatuju da pojedina zakonska rješenja narušavaju slobodnu tržišnu utakmicu, a privrednim društvima nameću veće bankarske troškove.

Zbog svega navedenog bankari smatraju da bi umjesto uspostave dva registra i dva odvojena platna sistema trebalo raditi na dogradnji postojećeg platnog sistema koji i danas, 13 godina nakon njegovog uvođenja, predstavlja konkurentnu prednost u odnosu na zemlje iz okruženja i s obzirom na SWIFT tehnologiju nudi relativno jednostavno priključenje platnim sistemima Evropske unije, piše Indikator.ba.

izvor: Indikator.ba