Koliko ste bili spremni za poplave i kako ste odgovorili na ovu prirodnu katastrofu?

U Brčkom su se problemi sa poplavama pojavili u aprilu, ali tada su to bile bujične poplave u južnom dijelu Brčko distrikta. Tako da smo stalno bili aktivni po tom pitanju. Kada je krenuo rasti vodostaj rijeke Save, mi smo dobrim dijelom odgovorili zadatku, međutim pošto Brčko ima nadležnost nad savskim nasipom samo na teritoriji Brčko distrikta, zbog veličine prirodne katastrofe došlo je do pucanja nasipa u federalnom dijelu tako da nam je voda došla sa leđa. Funkcionisanje Civilne zaštite bilo je na relativno dobrom nivou. Radili smo po prioritetima, kao prvo na zaštiti ljudskih života, životinja, pa na zaštiti stambenih objekata i drugih materijalnih dobara. Susretali smo se sa nerazumijevanjem stanovništva. Smatrali su da se to na šta smo mi upozoravali neće desiti. 

Po nekim mojim saznanjima prostor zapadnog Balkana će nastaviti biti pod velikim rizikom što se tiče tih nekih prirodnih katastrofa. Mi trebamo biti spremni. Ova naša državna zajednica, BiH, zajedno sa entitetima i distriktom Brčko, nema razrađen sistem posmatranja i obavještavanja, niti razrađen sistem zaštite. Nema integracije. Bitno je da napomenemo, koliko kod imamo unutrašnjih problema u smislu granica, slivovi rijeka bi trebali biti zajednička okosnica za formiranje organizacije koja bi rukovodila odbranom od poplava.  

U Jugoslaviji, kakva god to država bila, postojala su polja koja su se punila vodom kako bi se pritisak smanjio. Ako budemo ovako lokalno gledali, sa bilo kog aspekta, bez saradnje ćemo imati strahovite probleme. Moje razmišljanje je da prirodna katastrofa ne poznaje granice, niti političku opredijeljenost, niti nacionalnu pripadnost. Civilna zaštita bi se trebala razviti u svakom od ovih entiteta, saradnja bi se trebala poboljšati, a Brčko će to pratiti. Treba postići zajednički dogovor. 

Kako ide obnova i šta je prioritet u ovom periodu?

Trenutno imamo jedno selo sa 240 domaćinstava, Vučilovac, koje je bilo potopljeno do krovova, u kojem je voda stajala 2-3 sedmice. Crveni krst je pomogao kod zbrinjavanja ljudi. Imamo i naselja Krepšić 1 i 2 koja su takođe stradala. Tu se nalazi i novo izbjegličko naselje. Ovakvu prirodnu katastrofu Brčko nije vidjelo. Imamo i pojavu klizišta na južnom dijelu Brčko distrikta, u Štrepcima, Zoviku i Bunariću, te u Peškirima. Ne znamo šta ćemo sa 30-tak kuća. Vlada je dala prijedlog da i Vučilovac izmjestimo, mislim da će to najviše zavisiti od političke volje u Brčkom, koja je veoma specifična. Odjeljenje za javnu bezbjednost već uveliko radi na sanaciji klizišta, odradili smo oko 20-tak sanacija. Uradićemo i geomehaniku područja. Klizišta su mahom rezultat djelovanja ljudi, neka su opravdana, neka manje, a neka nikako. U nekom periodu taj dio je bio pod federalnom upravom, tako da je izvršena velika sječa šuma. Vodu više nema šta da prima. Ljudi su svojim djelovanjem poremetili prirodne tokove vode, a ona je sama našla svoje puteve. Izgradnja je dodatno otežala situaciju jer zasjecanjem brda nastaju klizište. 

Da li ste zadovoljni načinom na koji su republičke i opštinske službe reagovale na poplave? 

Nisam zadovoljan periodom poslije akcije spašavanja. Vlada je zajedno sa Skupštinom Brčko distrikta uspjela donijeti Zakon o sanaciji, odnosno otklanjanju šteta nastalih od poplava i klizišta. Taj zakon daje mogućnost da se što prije saniraju štete i obave radovi koji bi trebali u budućnosti spriječiti ovakve posljedice. Problem je što nije riješen status ljudi koji su izašli iz svojih kuća i nisu se vratili. To je selo Vučilovac, dijelovi Krepšića, te dijelovi Bunarića. Mi smo iz ovog odjeljenja uspjeli da obezbijedimo dovoljne količine isušivača od donacija. Imali smo odličnu saradnju sa Ministarstvom sigurnosti BiH i onog momenta kada su krenule poplave dao sam zadatak svojim ljudima da što prije traže pomoć. Trudili smo se maksimalno da zaštitimo ljudske živote, bez obzira na sve ostalo. Stvorila se pozitivna energija i nesebično davanje. Ovdje niko nije ostao gladan, ako je neko dobio hranu dva puta, to me ne interesuje. Policija nam je mnogo pomogla. Kod nas se pojavio i pozitivan trend što se NVO sektor sam uključio i pomagao. Za razliku od ostalih dijelova BiH mi nismo imali pomoć od Oružanih snaga BiH, s obzirom na procedure ulaska Oružanih snaga u Brčko. Nakon ovog iskustva mi ćemo uskoro imati svoj novi koncept Civilne zaštite.

Brčko je specifičan u finansiranju jer po nekom koeficijentu dobija 3,55 % iz ukupnog PDV-a. Pet miliona dolara smo dobili od međunarodne zajednice. Imam informacije da su pojedine opštine u BiH dobile tako niske cifre da je bolje da ih nisu ni dobile. 

Dosta su nam pomogle međunarodne organizacije. Došle su specijalizovane jedinice iz Turske i Njemačke za ispumpavanje vode i preradu vode u vodu za piće, a zahvaljujući fabrici Bimal uspjeli smo da obezbijedimo snabdijevanje pitke vode za cijelo stanovništvo. 

Koliko ste zadovoljni radom Civilne zaštite?

Rad Civilne zaštite je jako blisko povezan sa radom vodoprivrede, Civilna zaštita će uvijek raditi na osnovu rezultata vodoprivreda. Na neke prirodne katastrofe ne možemo odgovoriti, ali moramo dati sve od sebe da bi minimizovali štetu. Kod nas je specifično što imamo Odsjek za civilnu zaštitu u Odjeljenju za javnu bezbjednost, radi se o ekipi od 8 ljudi, a pored njih u sklopu nas su i vatrogasne službe. Te grupe mogu odgovoriti na periodične vremenske nepogode. Brčko je sada organizovalo određeni sistem koji je dao rezultate, a sada bi trebalo da to pravno zaokružimo, te da i pored pomenutih uključimo i određene organizacije civilnog društva. 

Nadam se da ćemo formirati neke spasilačke jedinice koje će po pozivu izlaziti, a koje će biti unutar Civilne zaštite, tako da u sljedećoj poplavi imamo svoj plan djelovanja. Vladin plan je previše širok i ima neko operativno dejstvo, ali u ovim poplavama se pokazalo da to nije dovoljno. 

Koji su vaši sljedeći koraci? 

Pred nama su različite aktivnosti. Prvo da se sanira sanski nasip. Molio sam državne institucije i međunarodnu zajednicu da dobijemo stručnu pomoć za snimanje kompletnog nasipa kako bi vidjeli u kakvom je on stanju.  Mislim da je nasip 12 km dug. U suštini, bez jasne dijagnoze stanja nasipa nema smisla u povratku ljudi u Vučilovac...

Pred nama je težak posao. Specifičnost u Brčkom je da ćemo mi morati donositi odluke koje su vrlo teške iz razloga što ćemo dio finansijskih sredstava morati preusmjeriti na prioritete koji bi trebali biti vezani za bezbjednost ljudi, životinja i materijalnih dobara. Do sada to nije uvijek bilo tako. Brčko nema usvojen regulacioni plan, a to je osnova za razvoj bilo kojeg grada.