Prema ocjeni i stranih i domaćih ekonomista, sve države nekadašnje SFRJ, osim, Slovenije, polako klize u dužničko ropstvo i ako ne preduzmu hitne i oštre mjere, u njega će i zapasti, a neke i bankrotirati.

Rekorder po visini duga je za sada Slovenija, koja će se ove godine biti dužna gotovo 28,8 milijardi evra, ali ona ima i najmanje razloga za brigu jer je njen bruto domaći proizvod i najveći, pa ima mogućnosti da ono što je uzela i vraća. Mnogo više glavobolje ima Bosna i Hercegovina, kojoj prema istraživanju „Juromanija“ prijeti bankrot. 

Ekonomisti upozoravaju da Hrvatska 2016. godine neće moći da vraća dugove, a da ne bi došla u tu poziciju Srbija ovih dana „reže“ javnu potrošnju.

“Vrlo je važno koliko jedna zemlja duguje prema inostranstvu, a koliko su unutrašnje obaveze u domaćoj valuti”, kaže Mlađan Kovačević, ekonomista. 

“Kada su dugovi u domaćoj valuti, onda ih je lakše pokrivati. Tako na primjer, Japan ima pet puta veći javni dug, odnosno obaveze u jenima od BDP, a ipak nije visoko zadužen. Naš i problem ostalih zemalja bivše SFRJ je što izvozom upravljaju strane kompanije. Kod razvijenih zemalja 80 do 90 odsto izvoza je u domaćim rukama, tako su devize u državnoj kasi. Mi, Hrvati, Makedonci teško dolazimo do novca za finansiranje spoljnog duga, dodatno se zadužujemo i to nas uvodi u začarani krug”.

Budžetski deficit Hrvatske se popeo na dvije milijarde evra, a državni dug ove zemlje iznosi 223,5 milijardi kuna, ili 70 odsto bruto društvenog proizvoda. Naši susjedi bi morali u naredne dvije godine da smanje zaduživanje za 1,5 milijardi evra. Evropska komisija je već naložila da se pokrene procedura za smanjenje prekomernog duga.

Zemlje bivše „Juge“ tonu u velike dugove jer su raspad i dezintegracija tržišta destruktivno djelovali na industriju, proizvodnja je padala, tržište se smanjilo, a konkurentnost privreda i firmi značajno pala. Izgubljena su tržišta u Africi i Aziji.

“Ove godine, javni dug Slovenije će porasti na 28,8 milijardi evra, odnosno 80,9 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je gotovo četiri puta veći nivo u odnosu na onaj iz 2008, prije izbijanja globalne finansijske krize”, navodi slovenački Zavod za statistiku.

Hrvatska s malo manjim zaduženjem od oko 28,7 milijardi smjestila se na drugo mesto, a pratih ih Srbija s dugom koji je gotovo dostigao 20,9 milijardi evra.

Ministarstvo finansija objavilo je da je javni dug Srbije na kraju marta iznosio je 20,5 milijardi evra, što je 62,3 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Ostale bivše jugo-republike, to jest države, zaostaju sa visinom javnog duga, ali s obzirom na njihovu ekonomsku snagu, i ono što duguju je previše. Tako je država u Bosni i Hercegovini dužna oko 5,5 milijardi evra, Makedonci su za državne potrebe pozajmili 2,7 milijardi evra, a Crna Gora je dužna 1,7 milijardi.

Za izračunavanje mogućnosti bankrota neke zemlje koriste se podaci Euromonija. BiH je, kako se navodi, država koja ima najalarmantniju situaciju i šanse od 27,4 odsto. Razlozi za mogući bankrot su julske poplave zbog kojih se zemlja dodatno zadužila, visoka stopa nezaposlenosti, korupcija i kontinuirana politička nestabilnost.

Ko bi se i koliko odrekao potraživanja od BiH teško je predvideti. Ali sasvim je jasno da BiH sve teže otplaćuje i stare dugove, a svakodnevno se dodatno zadužuje. Samo entitet Federacije BiH u iduće dvije godine mora da vrati oko 1,7 milijardi konvertibilnih maraka duga, odnosno cijeli jedan godišnji budžet. 

Ukupna zaduženost BiH je pred kraj prošle godine dostigla približno 10,4 milijarde KM (1,95 KM="1" evro). Od tog iznosa na spoljni dug odnosi se sedam milijardi konvertibilnih maraka. U međuvremenu se BiH dodatno zadužila, jer nije bila u stanju da održi likvidnost entitetskih budžeta. 

Kada je kraj? 

Bankrot države znači zapravo stečaj. Obaveze su iznad imovine i povjerenici potražuju dug, dok je kod stečaja preduzeća moguća naplata. Povjerenici, naime, mogu da pregovaraju sa državom pa čak i da se odreknu dijela potraživanja.

izvor: BN