Pojedine kompanije koje se nalaze u zemljama koje su pod sankcijama najavile su da će izvozne poslove obavljati zaobilazno i to posredstvom svojih tvornica u BiH i Srbiji. U suprotnom, u izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, tržišta će, poput hrvatskog, gubiti milione dolara.

Prilika za nas

"Ovo jeste za nas prilika, jer ako ove sankcije potraju, onda bi neke kompanije iz Europske unije, prije svega iz susjedstva, premjestile dio proizvodnje u BiH ili bi uspostavile suradnju s domaćim proizvođačima", rekao je za Dnevni list Igor Gavran, savjetnik u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Opet, prema objašnjenju Gavrana, ovo i nije tako ogromna prilika za bh. gospodarstvo s obzirom da je rusko tržište daleko i veoma zahtjevno, a ranije tu nismo bili jako konkurentni.

"U svakom slučaju, biće dovoljno da nadomjestimo onaj izvoz koji su realizirali naši konkurenti iz susjedstva. Najviše će ovo iskoristiti Srbija s obzirom da ima slobodnu trgovinu s Rusijom, a mi bismo to mogli iskoristiti kooperacijama sa srbijanskim kompanijama", savjet je Gavrana. Ako se gledaju detaljno podaci izvoza BiH u Rusiju po skupinama proizvoda, Gavran ističe da smo najviše u tu zemlju slali lijekova.

"Uvjerljivo vodeći naši izvozni proizvodi u Rusiju za 2013. su bili lijekovi i to u vrijednosti od 44 miliona maraka od ukupnih 57 miliona maraka vrijednosti izvoza. Kad je riječ o prehrambenim proizvodima, prvi na listi su skupina proizvoda u koje se ubrajaju marelice, višnje, breskve i slično, koje su se izvozile u vrijednosti od 150 hiljada maraka", rekao je naš sugovornik koji napominje da će se kod nas proizvodnja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda smanjiti zbog nastalih poplava, pa i ne možemo očekivati neko znatno veće povećanje izvoza. Dodaje kako bismo zbog toga imali više šanse u prerađenom, nego kod svježeg voća i povrća. Gavran objašnjava kako ruska strana ranije nije bila spremna za slobodnu trgovinu s BiH, no, ako sankcije i ovakva situacija potraje, moguće je da će to inicirati.

Alternativa

Podsjetimo, ruskim embargom na uvoz govedine, svinjetine, peradi, voća, povrća, ribe, sira, mlijeka i mliječnih proizvoda europska prehrambena industrija je na jednu godinu ostala bez svog inače drugog najvažnijeg izvoznog tržišta. Kompanije koje se ubrajaju u ove kategorije već su počele razmišljati o alternativnim dobavljačima i kako nastaviti plasirati svoje proizvode gdje su i ranije stizali. Mnogi poput Perutnine Ptuj posjeduju svoje tvornice u zemljama koje ne podliježu sankcijama. Ova kompanija u BiH ima svoje dvije tvornice. Predsjednik Uprave Roman Glaser najavio je moguće izvozne poslove ove kompanije u Rusiju posredstvom tvornica u BiH i Srbiji, prenijela je agencija STA. Objasnio je kako u Rusiju izvoze manje količine mesa te da trenutačno još nije poznata promjena u tržišnim tijekovima.

"Istina je da embargo može imati utjecaja na naše buduće poslovne planove u ovoj zemlji u kojoj smo u završnim razgovorima za neke veće izvozne poslove", rekao je za ljubljanski Dnevnik prvi čovjek Perutnine te je podsjetio da svi njihovi pogoni nisu pokriveni zabranom.

"To znači da je potencijal realizacije posla, na primjer, iz BiH i Srbije, kojima je Rusija tradicionalno naklonjena, i dalje aktualan, naglasio je Glaser. Kakav će biti utjecaj na tržišta zbog nemogućnosti izvoza u Rusiju, pokazali su podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK). Tu su ocijenili da nove sankcije neće imati nekog većeg uticaja na ukupni hrvatski izvoz u tu zemlju, no, sankcije bi mogle jače pogoditi pojedine hrvatske izvoznike. U HGK-u smatraju da će paketom sankcija, kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a, biti ugrožen udio od oko 1,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a što je vrijednost između 20 i 25 miliona dolara. Takođe, u Komori su procijenili da će paket sankcija kod pojedinih izvoznika prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o firmama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji. Istodobno, napominju da će konačne posljedice za izvoz na makro i mikro razini ovisiti o konačnom odabiru proizvoda za koje će biti uvedena zabrana uvoza u Rusiju i o samom trajanju zabrane uvoza", prenosi Hina.

"Negativne posljedice očekuju i u povećanom pritisku kroz uvoz na hrvatsko tržište. Naime, druge države članice morat će pronaći nova tržišta za svoje proizvode, a jedno od njih može biti i hrvatsko", napominju u HGK. Preduslov  za izvoz hrvatskih proizvoda na rusko tržište je posjedovanje dozvole ruske Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor, a prema informacijama udruženja Hrvatski izvoznici tu dozvolu u Hrvatskoj ima nekoliko manjih proizvođača te veliki prehrambeni koncerni kao što je Podravka, PIK Vrbovec, Vindija i Belje.

Potpuna zabrana

Podsjetimo, ruski premijer Dmitrij Medvedev u četvrtak je objavio da je stupila na snagu jednogodišnja potpuna zabrana uvoza većine prehrambenih proizvoda iz Europe i Sjedinjenih Država zbog njihovih sankcija, ali je istovremeno poručio da se mogu opozvati u slučaju da EU i SAD pokažu konstruktivni pristup u pogledu sankcija protiv Rusije. Zabrana se odnosi na govedinu, svinjetinu, perad i mesne prerađevine, ribu i ostale plodove mora, sireve, mlijeko i druge mliječne proizvode, voće, povrće i orašaste plodove iz SAD-a, EU-a, Australije, Kanade i Norveške. Ne sumnja se da će embargo najviše osjetiti njemački proizvođači hrane. Za njih je Rusija jedno od ključnih izvoznih tržišta, jer tu njemačke tvrtke izvoze u jednoj godini čak 1,35 milijardi eura prehrambenih proizvoda. Također, SAD će imati velike gubitke jer u Rusiju izvoze jednu milijardu eura vrijednosti prehrambenih proizvoda godišnje, od čega oko 250 miliona predstavlja samo piletinu.

izvor: Dnevni list