Najveći dio ove razlike, kaže on, se odnosi na agroindustrijske proizvode čiji je izvoz obustavljen.

Najilustrativniji i vrijednosno najdrastičniji je primjer mlijeka i mliječnih proizvoda, gdje je samo po osnovu prestanka izvoza proizvoda iz jednog tarifnog broja (TB 0401 – Mlijeko i pavlaka, nekoncentrirani i bez dodatnog šećera) izvoz smanjen za više od 30 miliona KM.

Ipak, od ulaska Hrvatske u EU mogu se uočiti i neke pozitivne posljedice po BiH, koje bi se na domaće tržište mogle odraziti tek u narednom periodu. To je prije svega veća zastupljenost domaćih proizvoda na bh. tržištu, ali i pronalazak novih tržišta u zemljama potpisnicama CEFTA sporazuma.

"Ulaskom Hrvatske u EU nije samo smanjen izvoz iz BiH u ovu zemlju, paralelno su smanjenje i vrijednosti uvoza iz Hrvatske u BiH onih proizvoda koji su izgubili bescarinski status, a među njima je ponovno najindikativniji ranije spomenuti tarifni broj (TB 0401), čija vrijednost uvoza je manja za oko 15,3 miliona KM", kaže Gavran.

A, objašnjava dalje, obzirom da istodobno nije došlo do smanjenja potrošnje relevantnih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine te da je najveći dio ovog smanjenog uvoza supstituiran povećanjem tržišnog učešća domaćih proizvoda, time je anuliran značajan dio izgubljenog izvoza.

Pozitivno od ulaska Hrvatske u EU na BiH, kaže Gavran, je i pritisak na domaće proizvođače i izvoznike da intenziviraju aktivnosti za prodor na nova tržišta, što su mnogi od njih uspješno učinili te preusmjerili dio ranijeg izvoza u Hrvatsku na tržište CEFTA 2006, kao i neka sasvim nova tržišta izvan regije.

"Kada se u budućnosti omogući povratak pomenutih bh. proizvoda na tržište Hrvatske, ukupan izvozni potencijal će im biti veći nego prije ulaska Hrvatske u EU. Domaći proizvođači nakon ulaska Hrvatske u EU su također povećali i prisutnost na domaćem tržištu i time pomogli ukupnom smanjenju deficita i poboljšanju strukture ponude", tvrdi Gavran, piše NAP.

izvor: NAP