Takozvani hedž fondovi zahtijevali su kompletnu isplatu 1,3 milijardi dolara za argentinske hartije od vrijednosti koje su u njihovom posjedu. 

Argentina je objavila da nema novca za isplatu i optužila fondove za pokušaj iskorištavanja dužničkih problema ove zemlje za ostvarivanje velikog profita. 

Sud u SAD odredio je rok do 08.00 časova po srednjoevropskom vremenu za postizanje dogovora sa investitorima. 

Argentinski ministar ekonomije Aksel Kisilof izjavio je kasno sinoć da su investitori odbacili najnoviju ponudu vlade, prenio je Bi-Bi-Si. 

On je došao u NJujork na razgovore prije dva dana, a Argentinci su smatrali da je to pozitivan znak i nagovještaj dogovora. 

Kisilof je u sinoćnjem obraćanju rekao da Argentina neće pristati ni na šta što bi kompromitovalo zemlju i naglasio da "lešinari uvijek pobjeđuju, a narod gubi". On je rekao da država neće učiniti ništa nezakonito. 

Bankrotiranje će još više pogoršati situaciju u Argentini, koja je već opterećena recesijom i visokom stopom inflacije. 

Očekuje se da posljedice po argentinsku ekonomiju ipak neće biti tragične kao 2001. godine, kada su desetine ljudi poginule u uličnim protestima jer su vlasti zamrznule račune štediša kako bi spriječile povlačenje novca iz banaka. 

Analitičari kažu da pune posljedice bankrotiranja nisu predvidljive, ali da sigurno neće biti pozitivne. 

Bonitetna agencija "Standard end Purs" smanjila je rejting Argentine na "bankrot", ali to za sada nije uticalo na cijene njenih hartija od vrijednosti. 

Hedž fondovi traže da Argentina isplati kamate na dug zbog kojeg je bankrotirala 2001. godine, iako su investitori kasnije otkupili taj dug po nižoj cijeni.

Izvor: Srna