Sorensen je, predstavljajući Sporazum, naveo da bi za poboljšanje ekonomske situacije u BiH bilo potrebno smanjiti poreska opterećenja na rad prema prosjeku novih zemalja članica EU od 35 odsto ukupnih troškova rada.

U prezentaciji je prikazano da su poreska opterećenja na rad u BiH trenutno manja nego u Rumuniji, Letoniji, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Mađarskoj i Belgiji a veća nego u Sloveniji, Španiji, Danskoj, Slovačkoj, Finskoj, Poljskoj, Norveškoj, Bugarskoj, Holandiji, Portugalu.

Takođe, istakao je da je potrebno ukloniti prepreke zapošljavanju reformom tržišta rada koja bi povezale plate s učinkom, te sačinjavanjem plana za unapređenje pokazatelja poslovanja bliže regionalnom prosjeku.

Od ostalih mjera naveo je program oporavka preduzeća koji bi bio fokusiran na zaštitu investitora, kao i antikorupcijsku agendu koja bi imala srednjoročni fokus na reformu javne uprave i snažnije poštivanje vladavine prava.

Sorensen je dodao da je neophodna i reforma sistema socijalne zaštite koja bi postavila sistem na čvršće finansijske temelje i unaprijedila politike u smislu efikasnosti, djelotvornosti i pravičnosti.

"Ovaj plan od šest mjera bi modernizirao privredu, a građani mu mogu pružiti podršku putem društvenih medija i podstakli političke stranke da podrže Sporazum", rekao je Sorensen.

Naglasio je da će planirani okrugli sto s novim predstavnicima vlasti dati podsticaj Sporazumu i utvrditi ozbiljan plan reformi za naredne četiri godine, te da su MMF, Svjetska banka i EBRD spremni pomoći.

Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Savjeta ministara BiH jena prezentaciji Sporazuma za rast i zapošljavanje u BiH rekao da je potrebno je voditi računa da je u Bosni i Hercegovini neophodno raditi na poboljšanju osnovnih ekonomskih parametara, kao što su stopa nezaposlenosti mladih, koja iznosi poražavajućih 59 odsto, najveća stopa javne potrošnje na socijalnim davanjima u regiji, nizak položaj na ljestvici prema indeksu percepcije korupcije.

Ovi i mnogi drugi parametri, napomenuo je Bevanda, mogu se riješiti oštrom borbom protiv korupcije, jačanjem vladavine prava, transparentnosti poslovanja, uključivanjem svih strana u izradu strategija borbe protiv korupcije.

Može se to učiniti, stav je Bevande, i poboljšanjem poslovnog okruženja, i to ulaganjem u obrazovanje i prekvalifikaciju radne snage, smanjenjem broja institucija potrebnih za dobijanje dozvola potrebnih za poslovanje i start poduzeća, ulaganjem u razvoj srednjih i malih preduzeća kao okosnicu samozapošljavanja, poboljšanjem izvozno orijentisanih industrija, kao i socijalnom zaštitom svih građana BiH u smjeru efikasnijeg i kvalitetnijeg djelovanja sistema.

"Prošlo je nešto duže od dva mjeseca otkad je Bosnu i Hercegovinu zadesila najveća prirodna nepogoda u posljednjih nekoliko vijekova. Štete od poplava se još uvijek sabiraju, preminuli oplakuju, a mnogim našim sugrađanima život je stao i miruje već dva mjeseca. Upravo u organizaciji Evropske komisije u BiH je 24. maja organizovan forum kako bi se poboljšala ekonomska situacija u BiH. I u svom tadašnjem obraćanju kazao sam da su nas ove poplave izuzetno puno koštale i koštaće. Danas, nepunih dva mjeseca iza ovih mojih riječi, već postoje konkretniji podaci. Ukupne trenutne i procijenjene dugotrajne štete su nepunih četiri milijarde KM. Vremensko razdoblje oporavka je minimalno tri godine", naglasio je Bevanda.

Naveo je da je u protekla dva mjeseca Savjet ministara BiH organizovao 14 sjednica na kojima se raspravljalo i gdje su se preduzimale konkretne mjere u vezi s nastalima poplavama. Pored ovoga, a isključivo marljivim radom i zalaganjem sviju, Fiskalni savjet BiH usvojilo je novi globalni fiskalni okvir (GFO) za period 2015. – 2017. godine kao preduslov donošenja budžeta za 2015. godinu upravo u cilju stabilizovanja cjelokupne ekonomske situacije u BiH.

Takođe, prošle sedmice je održana i donatorska konferencija u Briselu za BiH i Srbiju, na kojoj je konkretno za BiH osigurano 138 miliona evra donacija i 671 miliona evra kreditnih sredstava, čime se ukupno od strane međunarodne zajednice pomoglo stanovništvu BiH s 809 miliona evra, pored sredstava koja su u prvim danima poplave dostavljena.

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić rekao je da je nezaposlenost za BiH najveći problem, posmatrano makroekonomski, jer je stopa nezaposlenosti od 27,5 odsto najveća u regionu, te da poseban problem predstavlja nezaposlenost mladih, jer 60 odsto njih ne radi, što znači da svaki treći ima posao.

„Ko god od oktobra bude na poziciji moraće se energičnije baviti rješavanjem ovog problema“, istakao je Kozarić.

Prema njegovim riječima, BiH je sada na 130 i nekoj poziciji po atraktivnosti za investitore, zbog čega će se reformski zakoni, koji su bolni, morati usvojiti.

„Činjenica je da smo mi na dnu. Pogledajte samo EU integracije, jedino BiH još nema kandidatski status i na začelju smo u regiji“, rekao je Kozarić i dodao da bi bilo značajno za investitore da BiH konačno dobije status, jer bi to bila poruka u kojem se smjeru BiH kreće.

Govoreći o donatorskoj konferenciji u Briselu na kojoj je prikupljeno 809 miliona evra pomoći za poplavljena područja, Kozarić je rekao da su to većinom kreditna sredstva koja se nekada moraju vratiti, da su uslovi povoljni, ali da svaka kreditna linija ima svoje specifičnosti, tako da će i provođenje biti komplikovano.

Kada je riječ o makroekonomskoj slici BiH, Kozarić je istakao da je prvi kvartal ove godine počeo pokazivati blagi oporavak, ali da su se desile poplave, tako da će projekcije koje je Centralna banka imala za 2014. godinu biti korigovane.

„Projekcija rasta bila je 2,6 odsto, a sada je 0,7. Ekonomski rast u prošloj godini bio je 1,6 odsto, a sada imamo pad privredne aktivnosti zbog nepogoda“, naglasio je Kozarić i dodao da će, vjerovatno, doći i do pada industrijske proizvodnje, koja je na početku godine rasla i iznosila 6,4 odsto.

Kozarić je istakao da su devizne rezerve u BiH sada najveće nakon osnivanja Centralne banke i iznose 7,5 milijardi KM, dok su krediti u zadnjem kvartalu porasli 3,4 odsto.

On je dodao da su nenaplativi krediti početkom godine bili 15,1 odsto, a procjene su da bi mogli porasti do 20 odsto.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić izjavio je u Sarajevu, gdje je prisustvovao prezentaciji Sporazuma za rast i zapošljavanje BiH, da je ova konferencija dobar podsticaj za dalji razvoj politika u oblasti zapošljavanja.

„Vlada Republike Srpske bila je dio ovog projekta od njegovog početka do danas, kada će se definisati zaključci koji će, u stvari, biti politike na kojima ćemo raditi u narednom periodu kako bi doprinijeli daljem ekonomskom rastu, a posebno zapošljavanju“, rekao je Đokić novinarima.

On je napomenuo da su u zaključnom dijelu određene politike koje nisu bile nepoznate, ali su postale konkretnije nego što su bile ranije definisane.

„Ti zaključci svakako mogu pomoći da pokrenemo niz aktivnosti koje se, prije svega odnose na intervenciju poreskom sistemu, na reagovanja koja mogu da kreću od lokalnih zajednica putem kojih se ostvaruje značajan dio investicija, na promjenu niza zakona, kao što su zakoni u oblasti radnog zakonodavstva. Takođe, grupe zakona koje su nasljeđe EU treba da nađu svoje mjesto i primjene se u zakonodavnim strukturama u BiH“, istakao je Đokić.

On je rekao da je Republika Srpska uspjela, uprkos raznim poteškoćama, da smanji broj nezaposlenih do nekih 15.000 u odnosu na 2012. godinu.

„Time nismo zadovoljni, ali to je značajan iskorak naprijed u odnosu na neki raniji period kada se do 2012. konstantno uvećavao broj nezaposlenih. Sada se taj broj smanjuje, ali to nije dovoljno jer i dalje imamo oko 145.000 nezaposlenih. To nas obavezuje da intenzivno radimo na novim programima zapošljavanja, a današnji forum nam u tome samo može pomoći“, ocijenio je Đokić.

On je napomenuo da su katastrofalne poplave „uzele“ oko 1.500 radnih mjesta. „Međutim, u međuvremenu smo radili u drugim opštinama gdje došlo do povećanja broja zaposlenih i smanjenja nezaposlenosti“, naveo je Đokić.

On je istakao da je trend smanjenja broja nezaposlenih koji je zabilježen 2013. nastavljen i u ovoj godini. „Međutim, neću biti zadovoljan dok broj nezaposlenih ne bude značajnije pao do onog nivoa koji se može tolerisati“, rekao je resorni ministar.

Specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen danas je predstavio Sporazum za rast i zapošljavanje u BiH.

U Sarajevu je krajem maja održan Forum za prosperitet i zapošljavanje koji je okupio predstavnike vlasti, poslovne ljude i radnike, zajedno sa međunarodnim i domaćim ekonomskim stručnjacima i građanima BiH koji imaju iskustva u vođenju firmi i preduzetništva i stvaranju novih radnih mjesta.

Učesnici foruma započeli su rad na paketu reformi u okviru Sporazuma za rast i zapošljavanje, koji bi mogao da bude predstavljen političkim liderima i civilnom društvu.

Prikupljeni prijedlozi dodatno su razrađeni na seminaru koji je održan u Banjaluci sredinom jula, kada su ispitani načini za praktično provođenje prijedloga foruma.

Stručnjaci iz susjednih zemalja podijelili su svoja iskustva sa domaćim učesnicima, te pozvali predstavnike političkih stranaka da odobre reformske mjere.

„Nakon konsultacija sa brojnim akterima, Sporazum je finalizovan. Prijedlozi su praktični i realni i ako ih akteri podrže, život u BiH može biti značajno unaprijeđen“, saopšteno je iz EU. 

Izvor: Swot.ba