Teško je pogođen i stočni fond, koji je u određenim dijelovima države i prepolovljen.

Uzgajivač pšenice i kukuruza te prerađivač ovih žitarica iz Brodca kod Bijeljine Nenad Pajić jedan je od mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine koji su pogođeni nedavnom nepogodom.

Njegovih 150 hektara posijane površine nalazi se pod vodom, tako da žetve neće biti u njegovom slučaju i najavljuje teške posljedice za mnoge.

"Stručnjaci kažu kako pšenica može biti 10 dana pod vodom, a kukuruz četiri, no mnogo više je dana prošlo. Posljedice poplava osjetiće ne samo Semberija, već i Republika Srpska i cijela Bosna i Hercegovina. Mnogima će ovo biti veliki problem", govori on za Al Jazeeru.

Dodaje kako su velike površine još pod vodom, koja je na nekim mjestima duboka i pet metara.

"Hiljade duluma (10 duluma - jedan hektar, op. aut.) je poplavljeno. Nedaleko od nas se nalazi gazdinstvo Poljoprivrednog dobra 'Semberija' - od sedam do osam hiljada duluma, sve je to pod vodom. Na gotovo svim područjima neće se naći ni zrna pšenice."

Mala pomoć vlasti

Pajić ističe kako se poljoprivrednici uglavnom sami bore protiv nepogode i kako dobijaju malu pomoć vlasti.

"Dolaze oni, slikaju se, govore - popišite kuće za štetu, a za usjeve niko ništa ne govori. Ima nekih priča da će dijeliti neki rani kukuruz, da se posije kada se voda povuče, slabijeg roda, makar nešto da rodi, no to niko nije direktno rekao. Nadam se da će pomoći ovaj narod, jer je kriza velika."

Pajić tvrdi da ono što je pogodilo njegov kraj nije samo posljedica vremena.

"Mi nismo poplavljeni od Save, već od Drine. Neko je po noći prokopao nasip i nas je poplavila drinska voda."

Pored vode, probleme za ovo područje stvaraju i prolivena nafta i druge prerađevine.

"Dosta je nafte i prerađenog ulja prosuto. Zemlja je masna od toga, od raznih sredstava, zemlja smrdi kao močvara", ističe Pajić.

Stotine klizišta u Maglaju

Pored Semberije, i područje opštine Maglaj pretrpjelo je, a trpi i dalje, jake posljedice nedavnog nevremena.

"Imamo neke preliminarne procjene. S obzirom na stanje na terenu, mi smo totalno, kao opština, pocijepani. Ne možemo pohvatati sve konce, iako krizni štab stalno zasjeda i radi", ističe stručni saradnik za poljoprivredu ove opštine Dragomir Dunđer.

Kaže kako je zbog poplava i klizišta pogođeno 70 posto opštine Maglaj.

"Riječ je o 15.300 hektara ugroženog područja. Procjenjuje se da je iznos štete na poljoprivrednom zemljištu oko četiri miliona maraka [dva miliona evra)], a kod stočnog fonda oko 120.000 maraka[60.000 evra], prema preliminarnim rezultatima."

Dunđer ističe kako se, sa stručnog aspekta, o totalnoj destrukciji tla govori kada se klizištem pokrene 150 hektara, a na jednom mjestu u Maglaju ima 100 hektara. Dodaje kako su se u i oko Maglaja pojavile stotine klizišta, što je žestoko pogodilo brojne stanovnike opštine kojima je bavljenje poljoprivredom jedini izvor finansiranja.

"U jednom slučaju uništeno je pet duluma nasada šljive, kuća, objekti, sve je čovjeku uništeno usljed klizišta. U drugom slučaju, bujica je odnijela 800 kvadrata plastenika, napravila totalnu štetu, a tom čovjeku je taj uzgoj bio jedini izvor prihoda", navodi Dunđer.

Velike posljedice

Magistrica poljoprivrednih nauka i vlasnica kompanije Agrolink Eldina Muftić smatra da je, iako se čeka završetak procjena, očito kako će biti velike posljedice po bh. privredu.

"Ova grana privrede je i onako bila na ivici održivosti, a sada je potpuno urušena. Veći dio stanovništva područja pogođenih poplavama živi isključivo od poljoprivrede i samim tim će imati sigurno još veće posljedice. U tim slučajevima oni nisu izgubili samo posao, već i kuću i osnovne uslove za život", ističe ona.

Muftić smatra kako stanovnici Bosne i Hercegovine trpe brojne posljedice, počevši od socijalnih (izgubljeni ljudski životi, raseljeno stanovništvo, uništeni domovi, ugroženo zdravlje ljudi i stoke zbog zagađenja), preko ekonomskih (gubici u poslovanju usljed poplava, gubici prihoda u proizvodnji), do okolišnih (kontaminirano zemljište, voda, podzemne vode, promjene u biodiverzitetu).

"Direktne štete se odnose na gubitke u objektima, gubitak proizvodnje, stočnog fonda, infrastrukture, opreme i mehanizacije. Dugoročne posljedice, između ostalog, odnosiće se na izgubljene poljoprivredne površine usljed erozije, odlaganje sedimenata poplava u ravnice i eventualne promjene u biološkoj raznovrsnosti područja zahvaćenim poplavama", objašnjava Muftić.

Vratiti dostojanstvo

Ističe kako poplave i dalje traju i štete je potrebno mjeriti i dužinom trajanja poplava i njihovim uticajem na vrijednosti nekretnina i poslovanja.

"Nakon detaljne procjene šteta, potrebno je donijeti plan obnove, a potom iz kojih sredstava će se finansirati, u kojim vremenskim periodima i ko je zadužen za kontrolu ispunjenja ovih planova", smatra Muftić.

"Plan obnove treba podijeliti na kratkoročni, srednjoročni i dugoročni, jer je jedno sigurno, oporavak neće ići tako brzo i potrebno je raditi na prioritetima u što kraćem periodu. Obnoviti objekte, infrastrukturu, opremu, mehanizaciju možemo u kratkom periodu, ako za to bude sredstava i ako odgovorni budu brzo reagovali - a trebalo bi. Prije svega, ako tako budemo radili, vratićemo ljudima koji su sve izgubili dostojanstvo i povjerenje da mogu graditi dalje."

Prema podacima Vanjsko-trgovinske komore BiH, u 2013. godini ta zemlja je imala veoma lošu pokrivenost uvoza prehrambenih artikala, žitarica i mesa, izvozom.

"Na osnovu tih podataka, a imajući u vidu gubitke u 2014. u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, sigurno je da će se odraziti na povećanje ionako velikog deficita u vanjsko-trgovinskoj razmjeni. Država mora u svoj plan ugraditi mjere obnove i zaštite domaće proizvodnje mnogo energičnije, ako želi spasiti domaću proizvodnju", zaključuje Muftić.

izvor: Al Jazeera