Svjetska banka će učestvovati u procesu procjene potreba, a svoj će doprinos dati u oblastima u kojima mogu ponuditi najbolje stručnjake - energetika, transport, vodosnabdijevanje i egzstencija.

U BiH proces procjene štete počinje 29. maja. Elen Goldstein direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Evropu navela je kako se iznalaze mehanizmi za pomoć.

„Radimo sa domaćim partnerima iz BiH na restruktuiranju mnogih naših tekućih operacija da bismo osigurali sredstva u roku od nekoliko dana za neke od najhitnijih potreba za oporavkom i rekonstrukcijom a već smo počeli i pripremu operacije hitnog oporavka za koju se nadamo da ćemo dobiti sredstva u roku od nekoliko sedmica a ne mjeseci koja će raditi na dugoročnijoj rehabilitaciji i rekonstrukciji.“

Poplave su, navela je Goldstein, pokazale potrebu za dugoročno rješavanje pitanja zaštite od poplava, podsjetivši da je Svjetska banka odobrila projekat zaštite od poplava na rijeci Drini kao jedan od projekata koji će pomoći u budućoj prevenciji.

Najveći rast GDP u regiji za prošlu godinu ostvarile su Crna Gora, Makedonija i Kosovo.

Da bi se osiguralo da rast ostane potrebno je raditi na prevazilaženju nekoliko makroekonomskih bojazni, navela je Gallina Andronova Vincelette, jedna od autora ekonomskog izvještaja Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu.

„Konvergencija prema standardima EU je dugoročniji cilj svih zemalja. Za to će trebati godine strukturalnih reformi“, navela je ona.

Značajan je napredak učinjen u 2013. što je označilo izlazak iz drugog talasa recesije koji se desio nakon enkonomske krize. Upravo je protekla godina bila dobra poljoprivredna godina i u svim zemljama je došlo do industrijskog rasta i povećanja izvoza. Izvoz je prosječno rastao za 17 % , a Srbija je sa 20 % izvoza lider u regiji. Oporavak je, tvrde u Svjetskoj banci, pokazao i slabosti koje se tiču domaće potrošnje koja je smanjena za više od 1,5 %. Zemlje regiona tradicionalno su primatelji doznaka iz inostranstva koje su opale u značajnoj mjeri, što je smanjilo i domaću potražnju.

Rast je bio vođen izvozom uglavnom u EU koja se i sama bori s oporavkom.

Gallina Andronova Vincelette, navodi kako je ključni problem i dalje nezaposlenost.

„Nezaposlenost je i dalje na zapanjujuće visokom nivou od preko 20 % u 2013. Time su najviše pogođene ugrožene grupe – mladi, žene i manjine. U BiH stopa nezaposlenosti mladih je 63 % radne snage što je alarmantno,“ kaže Vincelette.

Lideri Kosovo i Crna Gora

Kao lidere ekonomskog rasta u ovoj godini Svjetska banka vidi Kosovo i Crnu Goru. 

Među značajnim rizicima po pozitivan rast Gallina Andronova Vincelette vidi one na globalnom nivou, ali i domaće.

„U EU može doći do deflacije, smanjenja priliva kapitala, ali i sukob Rusije i Ukrajine može imati negativan rizik za regiju. Među domaćim faktorima su visok nivo nezaposlenosti, privatizacija preduzeća u državnom vlasništvu, izbori i nedovoljni napori koje su vlade pokazale u rješavanju strukturalnih pitanja.“ 

Sve će zemlje značajno morati poraditi na smanjenju fiskalne potrošnje. Rast od dva posto GDP koliko je predviđeno za BIH, zbog šteta od poplava teško bi se mogao ostvariti. Stoga je nužno uspostaviti prioritete u reformama kako bi se kriza lakše prebrodila, kaže Sandra Hlivljak iz Ureda Svjetske banke u Sarajevu:

„Treba se fokusirati na procjenu štete. Kada se šteta procjeni, usmjeriti se na to da beneficije idu socijalno ugroženoj grupi stanovništva. Bilo bi povoljno ako bi zemlja počela da radi u pravcu izrade Srednjoročne strategije za upravljanje duga, što je pozitivan alat u ovakvim situacijama. Moramo raditi na jačanju supervizije bankarskog sektora i finansijske discipline", savjetuje Hlivnjak.

Inače, BiH je u prvom kvartalu ove godine zabilježila pozitivan rast. Primjetna je blaga deflacija, odnosno opšti pad cijena uzrokovan smanjenjem količine novca u opticaju i nabavke kredita. Ona dolazi sa velikom stopom nezaposlenosti, i zbog toga što nije praćena produktivnošću mogla bi predstavljati problem. Značajne rizike kako za BiH tako i za regiju predstavlja i brzina povećanja kamata na svjetskom tržištu, ali i socio političke tenzije koje proističu iz velike nezaposlenosti.

Dostizanje životnog standarda EU za zemlje Jugoistočne Evrope zahtijevaće decenije napora, te politički, institucionalni i ekonomski učinak. Čak i uz stopu ekonomskog rasta od šest posto godišnjetrebaće 20 godina da se dosegne prosjek EU.

izvor: slobodnaevropa.org