VIJESTI.BA: Koje korake trenutno preduzima RS kako bi pomogla ugroženom stanovništvu?

RADOJIČIĆ: Trenutno smo u fazi niza operativnih poslova jer su od opštine do opštine situacije različite. Još ima sredina poput Bijeljine u kojima se ljudi neposredno bore sa poplavama i grade nasipe kako ne bi došlo do izlijevanja, pa do opština u kojima se voda povukla i ušlo se u sanaciju terena sa svim poteškoćama - otpad, dezinfekcija, opasnosti od epidemije... 

To su vrlo operativni, konkretni i masnovni poslovi koji zahtijevju ogroman angažman na terenu. Trenutno je fokus na republičkom štabu. Vlada je proglasila vanrednu situaciju u 20 opština i formirani su posebni štabovi koji rade na lokalnom i republičkom nivou zajedno sa civilnom zaštitom i ostalim organima.

VIJESTI.BA: Hoće li NSRS zakazati vanrednu sjednicu povodom katastrofe koja je zadesila našu zemlju? 

RADOJIČIĆ: Ovo je vrijeme u kojem treba biti vrlo operativan i uraditi dio koji je incidentne i trenutne havarijske prirode, zbog neposredne elementarne nepogode. 

NSRS sa svojim kapacitetima i odlukama stupa na snagu onda kada treba donositi srednjoročne i dugoročne mjere. To nije tijelo koje je operativno, za razliku od Vlade i štabova. Parlamenti bi u principu trebalo da zasijedaju onda kada bude trebalo utvrđivati stanje mjesec ili godinu nakon ovih događaja. 

VIJESTI.BA: Možemo li govoriti o nastaloj šteti?

RADOJIČIĆ: Izuzetno je teško, da ne kažem nemoguće, sada o tome govoriti. Razmjere su enormne. Vjerujem da će nam ove godine bruto domaći proizvod u cijeloj BiH biti bačen unazad i to dramatično. 

Uništen je ogroman broj kuća, objekata, mostova, puteva, čitava naselja, proizvodna preduzeća... Sve je bukvalno uništeno. Pretpostavljam da ćemo imati dramatičan pad brojnih ekonomskih statistika kada se podvuče crta.

VIJESTI.BA: Kako ocjenjujete koordinaciju svih nivoa vlasti u ovoj situaciji?

RADOJIČIĆ: Vrlo je teško kazati. Bilo je mnogo preklapanja, nesnalaženja... Pojedine lokalne zajednice naprosto nisu funkcionisale u kriznim situacijama. Javljalo se u pojedinim slučajevima sudaranje lokalnih i republičkih vlasti. 

Poprilično su komplikovane procedure za uvoz humanitarne pomoći, na primjer. Recimo, jutros smo se cijelo jutro bavili pitanjem kako se može preći granica sa humanitarnom pomoći zbog enormnih komplikacija i postupanja organa vlasti BiH koji se ponašaju kao da se poplave dešavaju negdje u Mongoliji ili kao da ih treba odgoditi za par mjeseci dok se neko s nekim ne dogovori. Ne postoje vanredni propisi koji bi rješavali pojedine situacije. 

Na nekim nivoima se previše institucija komplikuje. Jutrošnji primjer sa humanitarnom pomoći - Vijeće ministara BiH, Ministrstvo sigurnosti BiH, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, neke humanitarne organizacije... Zaista se ne zna na koju stranu ići.

VIJESTI.BA: Postojanje Oružanih snaga (OS) BiH često je osporavano, no u proteklom periodu uvidjeli smo o kakvoj se potrebi radi... Kako Vi gledate na djelovanje OS BiH?

RADOJIČIĆ: Bilo je mnogo zahtijeva i angažmana. Mogu reći da su pripadnici OS BiH jako mnogo pomogli na terenu, to je činjenica. Njihov objektivni problem, kao i mnogih drugih, predstavlja oprema, odnosno nedostatak opreme.

Jako dugo diskutujemo o tome, ali to ulazi u političku dimenziju, ali ne bih želio da se tako shvati. Jedna od misija OS BiH je pomoć domaćem stanovništvu u slučaju elementarnih katastrofa, poplava, požara... Formacija i struktura OS BiH se u tom slučaju trebaju prilagoditi toj misiji. Ne treba nam artiljerija za pomoć prilikom poplava, ali nam trebaju helikopteri, kamioni, inženjerinske mažine, pumpe, čamci... 

Budući da je civilna zaštita još "mršavija" sa opremom u odnosu na OS BiH, ukoliko se već u nešto treba ulagati i razvijati, onda to treba raditi u skladu s misijom OS BiH, a to je pomoć stanovništvu. S tim u vezi, treba se prilagođavati formacija OS BiH, dakle koji broj vojnika, sa kojim namjenama i sa kojom opremom, a ne onako napamet, po principu "neka je više vojske, pa nije važno za šta će trebati". 

VIJESTI.BA: Kako komentarišete činjenicu da državni nivo vlasti nije proglasio vanredno stanje u BiH? 

RADOJIČIĆ: Iskreno da kažem, nisam upratio da li je na nivou Federacije BiH ili u kantonima proglašeno vanredno stanje, ne mislim ništa loše pri tome, nego smo se, naprosto, operativno bavili svim pomenutim poslovima. 

Prvo, ne znam da li uopšteno postoje propisi koji na nivou BiH regulištu tu situaciju, ko je za šta nadležan, šta bi značilo vanredno stanje, kakvu posljedicu to ima, znači li da neko treba da se za naknadu štete obraća državi BiH, ili pak da neki štab sa nivoa države preuzima nadležnost.

U ovom momentu, mislim da vrlo malom broju ljudi ili pak nikome nije jasno da li uopšte postoji takva regulativa. Ako ne postoji regulativa i pravni osnov, formalno je nemoguće proglasiti vanredno stanje. Ako postoji, svi učesniti trebalo bi da budu upoznati o tome šta implicira krizno ili vanredno stanje i šta bi to konkretno značilo. 

VIJESTI.BA: Šta biste poručili građanima ugroženih područja?

RADOJIČIĆ: Ovo je još momenat u kojem treba spašavati ljduske živote i pristupiti onima koji su ugroženi. Ovih dana razmišljam o staroj poslovici "Prošli smo kroz rat, mir će biti teži". 

Ono o čemu sad ne mislimo, jer smo pod adrenalinom i pritiskom neposrednih događanja, jeste sutra. To će biti težak period, jer su posljedice i štete ogromne. Svi će se suočiti sa ogromnim problemima, koje danas ne vidimo, jer spašavamo ono osnovno - ljudske živote. 

Sutra kada bude trebalo uspostaviti normalni život, biće teško, trebaće mnogo napora, mudrosti da se koncipiraju politike šta treba uraditi, jer se sve promijenilo u smislu prioriteta. Naravno, neophodno je i mnogo solidarnosti koja neće trajati samo dva dana, već mnogo, mnogo duže.

Izvor:Vijesti.ba