autor: Senka Trivić

Kad se vratimo deset godina unazad kako biste danas opisali položaj Srba u Hrvatskoj?

Građani i građanke Republike Hrvatske srpske nacionalnosti su danas prisiljeni razmišljati i snalaziti se u kategorijama recesije i nezaposlenosti nastojeći da se održe na granici egzistencijalnog minimuma i u tom smislu dijele sudbinu i svih drugih. No, specifična težina srpske zajednice i danas i deset godina unazad jeste naslijeđe minulog sukoba. To je veliki teret sa kojim se nije jednostavno nositi posebno kada imate u vidu da je srpsko stanovništvo starije životne dobi, češće ženskog spola nastanjeno u marginalizovanim i ruralnim područjima.

Da li prema Konvencijama i unutrašnjim regulativama se poštuju ljudska i druga prava Srba propisana zakonim?

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina iz decembra 2002. godine uređena su posebna prava i slobode nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. No, tumačenje i primjena ovih zakonodavnih okvira i danas su vrlo fleksibilni i podložni različitim uticajima. Primjera radi uprkos garantovanom pravu na proporcionalnu zastupljenost u tijelima državne uprave svjedoci smo negativnih trendova smanjivanja udjela nacionalnih manjina u tijelima državne uprave.

Voditeljica ste odjela za kulturu pri SNV. Koliko se na ovom području radi i šta zapravo kulturno naslijedstvo i tekovine znače za Srbe u RS?

Kulturno nasljedstvo Srba u Hrvatskoj je svakako veliko i mjeri se epohama, ali figurativno rečeno nasljednika baš i nema ili su razbaštinjeni. Tu ne mislim samo na srpsko stanovništvo koje se nikada nije vratilo nakon vojnih operacija 1995. godine već i na one koji su se vratili i potom ponovno migrirali u potrazi za uređenijim društvom i predvidivim životom. No, nasljednici kulture Srba i nisu samo Srbi već i svi drugi stanovnici ovih prostora. Kultura Srba nikada se nije razvijala izolovano. Ona je uvijek uticala i doživljavala je uticaje i u tom smislu smatram da predstavlja nasljedstvo za cijelo hrvatsko društvo. Drugo je pitanje je li to nasljedstvo prihvatljivo i kako se ono interpretira.

U svemu tome šta je odgovornost Srpskog narodnog vijeća?

Način na koji se nosimo odgovornošću definisan je našim ljudskim kapacitetima i resursima koje nam u najvećem dijelu osigurava Savjet za nacionalne manjine i Vlada Republike Hrvatske. Najvažniji dio aktivnosti odnosi se na godišnja dešavanja koja podrazumijevaju očuvanje tradicija komemorisanja na mjestima stradanja u ratovima XX vijeka, ali i obnovu ceremonijala na mjestima velikih pobjeda u Drugom svjetskom ratu. Drugi veliki dio aktivnosti odnosi se na inicijative obnove i očuvanja u ratu uništene i uglavnom zaboravljene spomeničke baštine koja obuhvata više hiljada spomenika i spomen-obilježja posvećenih civilnim i vojnim žrtvama Drugog svj. rata. Među inicijativama obnove nalazi se i Dječje groblje u Sisku, spomen-područje Jadovno, ali  vrlo često i rodne kuće i posebna mjesta sjećanja poput Kule Stojana Jankovića.

Spomeničko obilježavanje mjesta stradanja srpskih civila u posljednjem ratu je takođe iznimno važna aktivnost. U urbanim sredinama nije moguće obilježiti niti jednom spomen-pločom mjesta stradanja srpskih civila.

U pojedinim  mjestima, uglavnom ruralnim, relativno je jednostavno pristupiti izgradnji obilježja. Tako smo prošle godine podigli spomen-obilježje u selu Gošić za sedmoro njegovih mještana koji su pobijeni čak dva mjeseca nakon “Oluje”.

Jedno od takođe važnih opredjeljenja SNV-a je da podržava pripremu i objavljivanje knjiga koje se tiču i statusa Srba u Hrvatskoj, a koje se vrlo često ne mogu izboriti konvencionalnim sredstvima za pažnju javnosti i izdavača.  

Tako smo u 2012. godini objavili „Knjigocid – o uništavanju knjiga u Hrvatskoj 1990-tih“ autora Ante Lešaje koji nam je ukazao veliko povjerenje i zadužio nas dvadesetogodišnjim istraživanjem fenomena sistemskog uništavanja knjiga u Hrvatskoj koje su se na bilo koji način mogle dovesti u vezu sa Srbima, NOB-om, marksizmom, Jugoslavijom ili bilo čime što bi podsjetilo na vreme zajedničke države. Tu su i mnoga druga zaduženja i aktivnosti.

Kulturni identitet znači očuvanje jezika, običaja i dr. Prošle godine svjedočili smo velikoj uzbuni uvođenja ćirilice u Vukovar. Da li je još rano za istinska prihvatanja Srba u Hrvatskoj, šta se treba po tom osnovu mijenjai?

Teško je reći šta je to istinsko prihvatanje ikoga kada živimo u vremenu otuđenja i nepovjerenja među ljudima. Vjerujem da nam za taj proces obnove povjerenja i dobre volje treba dosta strpljenja i  ne prevelika očekivanja. No, ono što jeste veoma važno i na što nastojimo uticati jeste da nadležne institucije rade svoj posao. U tom smislu srpska zajednica će uvijek biti partner u afirmativnim i razvojnim koracima koji se budu činili ka jednom pravednijem i boljem društvu. I prije pokušaja uvođenja dvojezičnih ploča u Vukovaru bilo je indikatora koji su vrlo jasno, i to ne samo u Vukovaru, ukazivali na opadanje kvaliteta života Srba u Hrvatskoj. 

Reakcija jednog dijela hrvatske javnosti na uvođenje dvojezičnih ploča jeste i indikator statusa Srba i našeg ustavnog prava na upotrebu maternjeg jezika i pisma. No, po meni, to je prije svega pitanje dinamike odnosa aktuelne administracije i njenih formalnih i manje formalnih oponenata, a ne pitanje odnosa srpske manjine i hrvatske većine.

Koji su problemi koje nadate da će se riješiti u tekućoj godini, odnosno šta bi bio fokus djelovanja SNV za ovu godinu?

Fokus djelovanja u ovoj godini je određen komemorativnim kalendarom i obilježavanjem Dana proboja logoraša iz Jasenovca, Dana sjećanja na Jadovno 1941., Dana sjećanja na srpsku ratnu siročad u Sisku i mnogih drugih datuma koji su naša trajna obaveza i odgovornost. Ove godine ćemo u suorganizaciji sa Savezom antifašista postaviti izložbu na nekadašnji Trg Republike i time obilježiti 70. godina ZAVNOH-a kojim su izjednačena prava žena i muškaraca kao i prava Hrvata i Srba. Autor izložbe je Saša Šimpraga sa kojim smo sličnu saradnju ostvarili i u radu na paviljonu posvećenom proboju logoraša u Jasenovcu koji je bio postavljen 2012. godine na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu.

Osim toga provodimo kampanju za uvrštenje Milutina Milankovića u školske udžbenike u Republici Hrvatskoj koju smo započeli tematskim kalendarom za tekuću godinu, potom izložbom za srednje škole koja je već obišla desetak obrazovnih institucija, a u maju ćemo prigodno obilježiti i godišnjicu njegovog rođendana u Dalju.

Dio ovogodišnjih događanja jeste i manifestacija pod nazivom „Otvoreni dani Kule“ u okviru koje Srpsko narodno vijeće uz podršku obitelji Desnica i SKD Prosvjeta osmišljava i priprema kulturnu manifestaciju koja ima za cilj čuvanje baštine sjeverne Dalmacije i otvaranje Kule za sve ljude iz okolnih mjesta.