izvor: Frontal

Prema istraživanju provedenom na reprezentativnom uzorku u biroima za zapošljavanje Doboj i Novo Sarajevo trećina od ukupnog broja prijavljenih nezaposlenih je aktivna u traženju zaposlenja, dok su dvije trećine nemotivisane ili nezainteresovane za pronalazak posla.

Naime, u Birou Doboj tek 26% anketiranih svakodnevno ili povremeno prati objavljene oglase i prijavljuje se na njih, dok je u Novom Sarajevu taj broj nešto viši i iznosi 41%. Analiza starosne strukture ukazuje na zabrinjavajuće veliku neaktivnost osoba iznad 30 godina: u Doboju je 73% neaktivno dok je u Novom Sarajevu taj postotak 53%. U Doboju je neaktivnost primjetna i među osobama u dobi do 30 godina i iznosi 57% dok je u Novom Sarajevu njihova neaktivnost na nivou od 29%.

Pored podataka o rijetkom prijavljivanju na objavljene oglase, na neaktivnost značajnog broja nezaposlenih ukazuju i podaci o malim procentima osoba koje su u posljednjih 12 mjeseci pohađali kurseve sa ciljem unapređenja vlastitih znanja i vještina (samo 6% u Doboju i 13% u Novom Sarajevu) kao i skoro zanemarljivi procenti osoba koje su bile uključene u volonterski rad (3% u Doboju i 7% u Novom Sarajevu).

Rezultati istraživanja ukazuju da je zadovoljstvo klijenata javnih službi za zapošljavanje na relativno zadovoljavajućem nivou. U Novom Sarajevu je 39% korisnika zadovoljno pruženom uslugom, dok je 34% njih indiferentno, ali i dalje se ne izjašnjavaju kao nezadovoljni. U Doboju je brojka zadovoljnih nadpolovična i iznosi 53%, dok je broj neodlučnih 28%.

Ova ocjena je, međutim, usko vezana za očekivanja nezaposlenih od službe, a istraživanje ukazuje da su korisnici usluga službi dominantno koristili samo tri usluge: osiguranje prava na zdravstveno osiguranje, izdavanje potvrda, zahtjeva i ostala administracija, te novčane naknade.

Stoga se može zaključiti da klijenti zadovoljstvo iskazuju pruženim administrativnim uslugama. Zaključci istraživanja podvlače potrebu proširivanja usluga javnih službi za zapošljavanje, posebno u smjeru uspostavljanja kvalitetnog savjetodavnog rada sa nezaposlenim licima, te na aktivan rad sa poslodavcima, kako bi se službe za zapošljavanje postale efikasnije u svom osnovnom mandatu – posredovanju pri zapošljavanju.