Evropski komesar za proširenje Štefan File je nakon neuspješnog sastanka u Sarajevu po pitanju implementacije presude „Sejdić –Finci“ rekao da „BiH trenutno krši svoje međunarodne obaveze, a da odgovornost za to snose njeni politički lideri“. Posebno je naglašeno da se konkretne posljedice neuspjeha pregovora izostanak primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH i nemogućnost podnošenja kredibilne aplikacije BiH za članstvo u EU. Da li će Delegacija EU u BiH promijeniti pristup u radu sa predstavnicima vlasti na svim nivoima u BiH ili čekati izbore?

Izbori za nas ne predstavljaju značajan faktor zbog toga što su evropske integracije kontinuiran zadatak za institucije, za trenutnu vladu kao i za sve one koji imaju ulogu u tome. Očekujemo da će se rad na pitanjima koji se tiču EU nastaviti i tokom izborne godine kao i u budućnosti.

Proces koji će u konačnici dovesti do pristupanja EU je isprobana metoda koja brojne druge zemlje dovela do članstva u EU, i  koja je napredovala prethodnih godina. Tako da se uslovi za pristupanje EU neće mijenjati.
S druge strane, komesar File i visoka predstavnica/potpredsjednica Evropske komisije Ešton izrazili su svoju, kao i spremnost zemalja članica EU da ulože dodatni napor kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Komesar je već najavio niz inicijativa u ekonomskoj sferi, kao što je izrada nacionalnog programa ekonomskih reformi te uspostavljanje programa za konkurenciju i rast.

Iako su dešavanja u Ukrajini poremetila plan ranijeg dolaska, visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost, Ketrin Ešton, danas boravi u Bosni i Hercegovini. Šta mogu očekivati političari, a šta građani od današnje posjete?

Visoka predstavnica/potpredsjednica će istaći ključnu ulogu i odgovornost institucionalnih i političkih lidera ove zemlje.

Ministri inostranih poslova zemalja članica Evropske unije će detaljno razgovarati o BiH nakon posjete visoke predstavnice. Stoga će visoka predstavnica imati priliku da stekne utiske iz prve ruke o situaciji u BiH koje će moći prenijeti u predstojećim razgovorima u Briselu.

Nedavno je u medijima RS objavljeno istraživanje javnog mnijenja koje je proveo Institut za istraživanje Fakulteta političkih nauka u Banjaluci i prema kome se za ulazak u EU opredijelilo tek 30,83% ispitanika. Kako komentarišete ovo istraživanje, odnosno rezultat?

Nisam imao priliku vidjeti metodologiju koja je korištena u ovom istraživanju, tako da ne mogu komentarisati detalje, i nisam siguran koliki je broj ispitanika. Uspoređujući rezultat koji vi spominjete sa rezultatima drugih istraživanja u BiH koje sam imao priliku vidjeti, broj od 30.83 % mi se čini relativno mali. Kada govorimo generalno o mišljenju ljudi širom zemlje, rezultati pokazuju da oko 70% ili više ispitanika žele da BiH postane članica Evropske unije, uskoro ili u narednom periodu.

U svakom slučaju, ova studija pokazuje kako postoji potreba za širom i bolje informisanom debatom o evropskim integracijama u ovom društvu, koja bi uključivala različite aspekte o pitanjima o kojima postoji potreba da se detaljnije razgovara i objasne. To znači uzimanje u obzir prednosti i nedostataka, pozitivnog i negativnog. Međutim, ovo nije zadatak za Delegaciju Evropske unije u BiH/Kancelariju specijalnog predstavnika EU!

S obzirom da postoji generalni konsenzus među političkim strankama u BiH da se zemlja treba pridružiti Evropskoj uniji, očekujemo da se političari aktivno uključe u diskusiju koja će javnosti pomoći da razumije evropsku perspektivu zemlje. Generalno gledajući, razgovori u BiH o Evropskoj uniji trebaju biti daleko konkretniji nego što su sada.

Takođe, u nekoliko navrata su mediji u Republici Srpskoj informisali javnost o tome da ovaj entitet nema velike koristi od sredstava IPA, već da se radi o ulaganjima u formiranje agencija, pa čak i novih institucija koje bi trebalo da nastanu na novou BiH. Nerijetko se to može čuti i od političkih predstvanika vlasti RS. Imate li podatak koliko sredstava je do sada uloženo u Republiku Srpsku i koliku korist imaju građani RS od IPA?

Republika Srpska je direktno i indirektno imala koristi od IPA fondova. Takve optužbe nisu adekvatno argumentovane. Direktna korist, navodeći samo par primjera, seže od rekonstrukcije tvrđave Kastel u Banjaluci i gradske Vijećnice u Novom Gradu do poboljšanja putne infrastrukture u Mahovljanima. U Bijeljini smo direktno podržali aktivnosti u vezi sa otpadnim vodama i poboljšanju kvaliteta pitke vode. U Višegradu smo dali sredstva lokalnim nevladinim organizacijama kako bi ih podržali u aktivnostima na zaštiti rijeke Drine. U Trebinju i Ljubinju podržali smo male preduzeća u proizvodnji medicinskih i aromatičnih biljaka. EU je obezbjedila finansijska sredstva Institutu za statistiku RS za izvršavanju aktivnosti na prošlogodišnjem popisu stanovništva. Parlamentarni Twinning projekat koji je upravo zvanično predstavljen ovog utorka će pružiti pomoć razvoju Narodne skupštine Republike Srpske. Brojni su ovakvi i slični primjeri. Također, značajno je napomenuti da i građani koji žive u Republici Srpskoj, imaju koristi od rada državnih institucija, posebno ukoliko se IPA projekti tiču poboljšanja. Jedan takav primjer je i Granična policija BiH.

S obzirom da su mnogo projekti provedeni širom BiH, nije moguće posebno odvojiti iznos koji je investiran u RS kao zasebnu kategoriju. Jasna činjenica je da je od 2007. godine preko 600 miliona eura investirano u cijelu zemlju te da je RS od toga imala višestruku korist, kao i državni nivo, Federacija BiH i Brčko distrikt. Također bih htio napomenuti da su predstavnici vlasti RS adekvatno uključeni, kako u planiranje, tako i u provedbu EU fondova.

Svakodneno svjedočite protestima na ulicama Sarajeva. Dešavaju se i u drugim gradovima FBiH, a nedavno je održan i jedan u Banjaluci. Do sada postoje brojne ocjene da su oni „režirani u stranim centrima moći“, sa varijacijama - od da se ukine RS, do izjave Zlatka Lagumžije da se „oslabe kantoni sa bošnjačkom većinom“. U tom kontekstu "naručilaca dešavanja naroda" se jako često pominju SAD, ali i EU. Da li je Delegacija EU u BiH razgovarala sa domaćim liderima na ovu temu i da li su i vama prenijeli identične stavove koje zastupaju u obraćanju građanima?

Protesti su podstakli mnoge smislene izjave, ali i brojne besmislice. Izjave koje govore o zavjerama i „stranim centrima moći“ izgledaju mi kao pokušaji da se skrene pažnja od stvarnih problema. Ljudi u BiH žele bolji životni standard, žele priliku za zaposlenje, žele efikasno pravosuđe i žele da uspiju zbog toga sto su sposobni, a ne zbog toga što imaju veze. Svi ovi zahtjevi su apsolutno racionalni, a političari i institucije bi se trebali pije svega baviti ovim zahtjevima i ne gubiti dragocjeno vrijeme.

Očigledno je da naši sagovornici imaju različite stavove i od njih smo mogli čuti različita mišljenja. Mnogi od njih su shvatili ozbiljnost zahtjeva demonstranata. Naša poruka svim sagovornicima je bila i ostala vrlo jednostavna: slušajte građane i djelujte ka rješavanju njihovih zabrinutosti.

Samim tim, mi se nadamo da će predstojeća izborna kampanja sadržavati mnogo više razgovora o ekonomiji i socijalnim reformama, a ne monotonu nacionalističku retoriku i prazne optužbe.