izvor: Srna

Ponomarjeva smatra da Evropa ne treba da se svađa sa "Gaspromom", pošto će njene potrebe za gasom u narednim decenijama samo rasti, te da je izgradnja gasovoda korisnija Evropi i južnim zemljama nego Rusiji.

"Prema proračunima, potražnja za prirodnim gasom u Evropi do 2030. godine 'porašće' za 25 odsto, od čega će se 80 odsto gasa uvoziti", ističe Ponomarjeva.

Ona ocjenjuje da bi Rusija imala finansijske troškove i gubitak dobiti u slučaju najneprijatnijeg scenarija - da izgradnja "Južnog toka" bude obustavljena, ali da to ne bi bilo fatalno za rusku ekonomiju, dok bi za Evropu odustajanje od ruskog projekta značilo niz energetskih i političkih kriza.

Ponomarjeva navodi da su evropski činovnici od diplomatskih aluzija i želja prešli na otvoren diktat, tražeći preispitivanje ugovora o izgradnji "Južnog toka", što predstavlja najbanalniju prijetnju i ucjenu.

EU tvrdi da međuvladini ugovori Moskve sa zemljama kroz koje će proći "Južni tok" nemaju pravnu snagu, a Ponomarjeva ocjenjuje da, prema logici evropskih činovnika, pravnu snagu tim dokumentima ne daju vlade i parlamenti zemalja, nego Treći energetski paket /TEP/, prema kojem isporučilac gasa ne može biti vlasnik gasovoda.

Ona pojašnjava da bi to značilo da "Gasprom" izgradi gasovod, ali da nije njegova briga čiji će gas njime proticati i po kojoj cijeni!?

"Nastaje čudna situacija da je ono što odgovara nacionalnim interesima i ekonomijama, recimo, Srbije i Republike Srpske - 'opasno' za EU", ukazuje Ponomarjeva.

Stav Beograda da o "Južnom toku" treba da se dogovore Moskva i Brisel, Ponomarjeva komentariše kao potez kojim rukovodstvo Srbije odnose Moskve i Beograda neposredno stavlja u zavisnost od razvoja odnosa Moskve i Brisela.

Ponomarjeva ocjenjuje da izgradnja "Južnog toka" kroz Srbiju ne zavisi samo od Moskve i Zapada, nego i srpske strane i izražava bojazan da bi Srbija mogla da inicira preispitivanje međuvladinog rusko-srpskog ugovora, koji se tiče "Južnog toka" i Naftne industrije Srbije /NIS/, pa čak i da ga zamrzne.

Ona navodi da su u ruskom Ministarstvu energetike uvjereni da neće doći ni do kakvog raskidanja ugovora za "Južni tok", jer je većina ugovora zaključena još 2008. godine, odnosno prije stupanja na snagu Trećeg energetskog paketa.

Prema mišljenju rukovodilaca ruskih energetskih resora, međuvladini ugovori koji su zaključeni sa drugim zemljama o "Južnom toku" pravno imaju veću težinu od ostalih zakona EU.

"Riječ je o diskriminaciji ruskih kompanija na evropskom tržištu pošto je Treći ekonomski paket, na koji se poziva Brisel, suprotan Sporazumu između Rusije i EU u dijelu podsticanja i zaštite investicija, kao i normama Svjetske trgovinske organizacije", precizira Ponomarjeva za Srnu.

Ako EU bude podnosila tužbe protiv "Gasproma" zbog neispunjavanja normi Trećeg ekonomskog paketa, ocjenjuje ona, ruska strana može da odgovori simetrično, a Moskva je već poručila da sprema tužbe protiv EU zbog ograničenja, koje je uspostavio ozloglašeni Treći energetski paket.

Ponomarjeva ističe da je "Gasprom" već našao kupce za svu pretpostavljenu količinu gasa od 63 milijarde metara kubnih godišnje.

"Južni tok' omogućava sigurnu isporuku gasa, investicije, nova radna mjesta i aktiviranje finansijsko-bankarske sfere zemalja koje su uključene u realizaciju projekta", zaključuje Jelena Ponomarjeva, doktor političkih nauka i profesor Moskovskog državnog instituta međunarodnih odnosa Ministarstva inostranih poslova Rusije.