autor: Frontal

Šta biste izdvojili kao najveći uspjeh kompanije LANACO prošle godine?

Prošle godine smo prvi put bili na najvećem svjetskom sajmu primijenjenih informacionih tehnologija u Londonu pod nazivom BETT Show 2013, a predstavili smo se i ove godine s dva velika projekta „Eduis“ i „Dositej“. Reakcije posjetilaca su bile odlične. Kao rezultat predstavljanja naših projekata u Londonu, uvršteni smo i u publikaciju Kembridž Univerziteta pod nazivom „Guide to Excellence“ koja će biti distribuirana prema 17000 obrazovnih institucija i državnih institucija u čitavom svijetu. Prošle godine su nam odobrena sredstva za zapošljavanje od strane Vlade, tako da je po prvi put država prepoznala značaj jedne grane industrije, što je zaista dobar signal da i drugi društveni činioci razumiju da je cjelokupan razvoj zasnovan na ekonomskom napretku. Nemamo negativnih pokazatelja ni u finansijskom, ni u tehnološkom smislu, niti kad je riječ o ljudskim resursima. Najveći uspjeh nam je zapravo bilo stalno napredovanje i mogućnost zapošljavanja mladih ljudi.  I dalje smo ovdje broj 1 partneri najvećih svjetskih korporacija, investiramo u tehnologije u povoju uključujući i ljude.

U poređenju sa ranijim godinama da li je bilo promjena u finansijskim pokazateljima poslovanja?

Poslovali smo pozitivno kao i prethodnih godina uz kontinuiran rast finansijskih pokazatelja. Firma raste iz godine u godinu kao rezultat stalnih ulaganja u ljudske resurse i nove tehnologije. Rezultati koji se sada vide su posljedica rada i ulaganja iz prethodnih godina. Želio bih istaći da je LANACO firma koja nema zaduženja, tj. sav naš rast je zasnovan na realnim osnovama i nije posljedica zaduživanja i finansiranja rasta iz kredita. 

Koliko danas ocjenjujete povoljno domaće okruženje za privatni biznis, u odnosu na period kad se kompanija osnivala?

Kada smo počinjali, prije 24 godine, mnogo smo rizikovali, ali nam se uz rad i strpljenje, rizik isplatio. Danas smo svjedoci da se u RS preduzeće može osnovati u roku od tri dana uz znatno manje troškove, dok ranije to nije bilo moguće. Prije niste mogli lako doći do svega što vam je bilo potrebno, uključujući robe i znanje, a danas je sve mnogo dostupnije. U današnje vrijeme imamo i internet, tako da se mnogi poslovi mogu obavljati od kuće. Društvo i poslovanje, u cjelini je otvorenije. Dakle, lakše je osnovati i započeti svoj privatni biznis, ali je istovremeno dosta veća konkurencija, pa vam je za uspjeh na bilo kojem tržištu potrebno da se razlikujete od drugih i da posjedujete kvalitet. 

Gdje vidite prostor za dodatno unapređenje poslovanja LANACO-a?

Cilj nam je da na našim prostorima imamo IT firmu koja može najnormalnije konkurisati evropskim ako ne i svjetskim IT firmama. Potrebno nam je da dodatno ojačamo kapacitete, ne samo u smislu kvantiteta, već tu mislim i na sva potrebna znanja. Već poslujemo u regionu i ulažemo mnogo truda i rada kako bismo bili prisutni na što više tržišta. Trenutno više od 20 odsto prihoda ostvarujemo van BiH. Cilj nam je kvalitet, dodatno zapošljavanje, izgradnja tehničkog kampusa u Banjaluci, a planiramo u znatnoj mjeri podržati naučnu akademsku zajednicu, nauku uopšte. 

Prostor za dodatno unapređenje vidimo u viziji kojoj težimo iz godine u godinu, a to znači da budemo proaktivni i da konstantno budemo prvi u primjenjivanju novih tehnologija. Zatim da ulažemo u znanje i sertifikaciju naših zaposlenih, kao i da uvodimo i pratimo standarde savremenog poslovanja i organizacije rada.

Koje poslovne odluke biste voljeli da niste donijeli?

Ne postoji niko ko je nepogrešiv, u tom smislu svaku odluku i ono što je proizašlo iz nje posmatramo  kao lekciju iz koje učimo. Generalno, mogli smo i mi kao firma, ali i naše društvo, prepoznati ranije neke prilike, biti proaktivniji i slično. Nemamo nekih odluka zbog kojih žalimo, ali je možda trebalo imati više strpljenja u određenim situacijama kako bismo još pozitivnije uticali na promjene u našem okruženju. Voljeli bismo da privatni sektor može brže dovesti do napretka ekonomije, ali i društva uopšte. 

LANACO svake godine stipendira određen broj studenata? Gdje vidite odnos mladi i perspektiva u RS, BiH?

Prošle godine smo izabrali 14 studenata informacionih tehnologija koje stipendiramo, a imamo stipendista i iz prethodnih godina koji će se po završetku studija zaposliti u firmi. Takođe, stipendiramo izuzetne studente i iz drugih oblasti koji kasnije nemaju obavezu prema firmi. Podržavamo i Međunarodni dan žena u IKT-u, organizujemo međunarodnu ljetnu praksu za studente informacionih tehnologija, a uključeni smo i u brojne aktivnosti koje se tiču podrške mladima, znanju uopšte. Potrebna je veća inicijativa privatnog sektora u tom smislu, jer će se po završetku školovanja ti ljudi zapošljavati upravo u realnom sektoru. Nama su mladi ljudi jako važni jer oni čine okosnicu kompanije, što govori i prosjek godina zaposlenih u firmi. Trenutni prosjek godina je 28, s tim da konstantnim zapošljavanjem mladih očekujemo da će prosjek godina zaposlenih u firmi uskoro biti još manji. Apelovao bih na sve društvene činioce da se udruže i posvete više mladima, jer zajedno možemo stvoriti dosta prilika za pozitivne stvari na ovim prostora.