izvor: Tanjug

Učesnici raprave na Katedri za više međunarodne studije (SAIS) iskazali su podršku evroatlantskim integracijama regiona i apelovali na zemlje Zapadnog Balkana da nastave reforme i ostave za sobom međuetničke tenzije.

Zvaničan stav Vašingtona je da zemlje Zapadnog Balkana imaju razloga za slavlje - zbog članstva Hrvatske u EU, sporazuma između Kosova i Srbije i neometanog prenosa vlasti u Albaniji, prenio je "Glas Amerike".

"Glavna težnja i fokus Sjedinjenih Država su evroatlantske integracije čitavog regiona. Kao što su navodile brojne administracije - demokratske i republikanske - Evropa kao cjelina, slobodna i u miru, to je u velikoj meri naš cilj", rekao je Džonatan Mur, direktor za pitanja Južne i Centralne Evrope u Stejt departmentu.

Mur je, međutim, rekao i da bi zemlje regiona trebalo da pokušaju da smanje etničke i nacionalne tenzije, bore se protiv korupcije i teže ekonomskim reformama, povećanoj bezbjednosti i vladavini zakona.
"Angažovani smo, predani i zainteresovani za budućnost svih tih zemalja u okvirima EU i, ako se one za to opredijele, u NATO. To je stav SAD već godinama i takav stav ćemo i dalje zauzimati", dodao je Mur.

Na istoj panel diskusiji, visoki saradnik u Centru za transatlantske odnose pri SAIS-u, Edvard Džozef, ocijenio je da je u ovom procesu spoljno angažovanje od ključnog značaja.
"U sasvim malom broju slučajeva u regionu su se rješenja za veoma teške probleme pojavila organski, putem građanskog društva ili političkog procesa. Generalno, za to je potrebna spoljna intervencija, spoljni katalizator, a tu mislim na Sjedinjene Države i evropske saveznike", rekao je Džozef.

Džozef je istakao da je spoljno angažovanje skoro uvijek dolazilo tek kada je bilo isprovocirano nekom krizom - i kao primjer naveo uspjeh na razgovorima koji su utrli put normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije - što je bio rezultat intenzivnih diplomatskih aktivnosti Sjedinjenih Država i EU.

Međutim, i Mur i Džozef se slažu da su Makedonija i Bosna dva izuzetka u smislu ostvarenih ciljeva. Makedonija je zaustavljena u želji da se pridruži NATO zbog spora u vezi sa imenom koji vodi sa članicom saveza, Grčkom, dok je napredak Bosne i dalje usporen zbog etničkih tenzija.