izvor: Srna 

"Srećom, u ovom trenutku nema dovoljno ludih koji bi htjeli bilo kakav novi konflikt, ali se mora voditi računa o potpuno novom faktoru, radikalnom islamu, koga prije rata nije bilo, a danas bi mogao postati ozbiljna prijetnja bezbjednosti BiH", izjavio je Radojičić za novosadski "Dnevnik".

On je rekao da je jedan broj stanovnika BiH na ratištu u Siriji, neki su tamo i poginuli, te da postoji nekoliko lokacija gdje su baze radikalnih islamista.

"To je već bezbjednosna prijetnja koja će morati da bude predmet veoma ozbiljne procjene - u kom pravcu i kom obimu taj problem u budućnosti može eskalirati", upozorio je Radojičić.

Navodeći da ne očekuje ništa dobro od nove rezolucije Evropskog parlamenta o BiH, čije se usvajanje očekuje u februaru, on je rekao da je na rezoluciju podneseno čak 116 amandmana, i da je svaki gori od goreg.

"Sad u njoj ima ne samo loših ocjena o BiH, već i jako loših političkih stavova u odnosu na Republiku Srpsku. Nažalost, i intervencije i amandmani novih hrvatskih evroparlamentaraca, koji su se prvi put ove godine uključili u raspravu o rezoluciji, bili su dosta negativni, pogotovo u smislu onoga što je interes Republike Srpske", ocijenio je Radojičić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske smatra da BiH teško može da napreduje ka EU, jer u zemlji ne postoji saglasnost ko šta treba da radi.

"Drugim riječima, Banjaluka ne želi da EU bude izgovor za ukidanje nadležnosti Republike Srpske, dok Sarajevo često hoće da iskoristi priču o EU kako bi se nove institucije ili novi zakoni centralizovali na nivou BiH i na taj način oslabila uloga i značaj entiteta i kantona", istakao je Radojičić i naveo da je realno očekivati da odgovornost za konsenzus u BiH u vezi sa EU bude na novim vlastima koje će biti izabrane poslije ovogodišnjih izbora.

Radojičić smatra da će Beograd imati sve manje vremena za region zbog pregovaračkog procesa u vezi sa ulaskom Srbije u EU. "Nije teško pretpostaviti da će Srbija, usmjeravanjem ka EU, kao prioritetnom cilju, imati manje vremena za odnose u BiH pa samim tim i situaciju u Republici Srpskoj. Ali, to nikako ne znači da će doći do pogoršanja odnosa Beograda i Banjaluke, jer to nije ni prirodno ni normalno", naglasio je Radojičić.

Prema njegovom mišljenju, priče o novom sporazumu velikih sila o ustavnom statusu BiH, takozvanom "Dejtonu dva" nemaju veze s realnošću.

"Priče o `Dejtonu dva` najčešće dolaze iz Sarajeva ili krugova kod kojih Sarajevo lobira, sve u nadi da će ovdje uletjeti neka `američka konjica` kako bi, ne dogovorom, već prisilom, preuredila sadašnji ustavni ambijent u BiH. To nema veze sa svjetskom političkom realnošću, jer su BiH i cijeli Balkan u velikoj mjeri ispali iz fokusa svjetske javnosti", dodao je Radojičić.

On je ukazao da je "Pandorina kutija" u BiH otvorena kad je međunarodna zajednica prije nekoliko godina pokrenula pitanje aktuelnog Dejtonskog sporazuma, smatrajući ga prevaziđenim.

"Međunarodna zajednica time je otvorila `Pandorinu kutiju` u kojoj su se mnogi politički faktori u BiH vratili na stavove iz 1991. godine. Na stolu se ponovo našlo sve ono što je bilo aktuelno i prije rata, od secesije i razgradnje BiH, do potpune centralizacije", rekao je Radojičić.

On je istakao da je za sve što je uslijedilo poslije tvrdnje da je Dejton zastario i da treba tražiti nešto novo, isključivo odgovorna međunarodna zajednica. "Ona nam je na taj način izvukla ispod nogu jedino čvrsto tlo koje smo imali, a to je konsenzus o Dejtonu, kako god on bio nesavršen", konstatovao je Radojičić.