Svijet
"Valutni ratovi" za spas nacionalnih ekonomija
Finansijski eksperti tvrde da je svijet suočen sa novim "valutnim ratovima" o čemu govore i posljednji potezi centralnih banaka.Centralne banke koriste "tešku artiljeriju" u vidu novih programa kvantitativnog ublažavanja. To im omogućava da suzbijaju rast svojih valuta koji se pogubno odražava na nacionalnu ekonomiju.
Izvor:Srna
Evropska centralna banka je početkom prošlog novembra smanjila kamatnu stopu. Mnogi smatraju da je rast evra do maksimalnih razmjera od 2011. godine odigrao u tome ne baš malu u ulogu.
Tada su češke monetarne vlasti objavile intervenciju na valutnom tržištu u cilju devalvacije krune, prvi put u posljednjih 11 godina.
Na Novom Zelandu su spremni da odlože povećanje stope kako bi suzbili rast novozelandskog dolara.
Šef Centralne banke Australije kaže da treba smanjiti kurs australijskog dolara kako bi se izbalansirao rast ekonomije zemlje.
Predvodnicu zemalja koje ratuju pomoću valutnog kursa čini Japan - navode finansijski ekeperti.
Centralna banka Japna 2013. oslabila je jen u odnosu na dolar skoro za 25 odsto, a kurs japanske valute dostigao je nivo s kraja 2008. godine.
Tako su monetarne vlasti zemlje, na sve načine poričući tvrdnju da vode "valutni rat", osjetno uvećale privlačnost svog izvoza i kapitalizaciju svojih vodećih korporacija.
Stručnjaci upozoravaju da novi talas "valutnih sukoba" može da dovede do globalnih inflatornih rizika i ocjenjuju da će se slična praksa uticaja na kurs valuta nastaviti i 2014. godine.
Na primer, jeftini evro može da postane za Evropu glavni faktor rasta.
Termin "valutni ratovi" uveo je 2010. ministar finansija Brazila Gvido Maneta nakon što su su lideri zemalja "Velike dvadesetorice" pozvali jedni druge da se suzdrže od konkurentne devalvacije - navodi Glas Rusije.
