Intervju
Suzana Rađen - Todorić: Stanje u medijima u RS i BiH nikada nije bilo lošije
Suzana Rađen – Todorić, glavna urednica Informativnog programa televizije BN je drugi sagovornik Frontala u seriji intervjua u kojim govorimo o stanju u medijima Republike Srpske.
autor: Branislav Mihajlović
(b.mihajlovic@frontal.ba)
RTV BN se u svom radu susreće sa nesvakidašnjom situacijom. Članovi SNSD-a, što podrazumijeva i predstavnike vlasti, ne komuniciraju sa novinarima ove kuće. Kako to utiče na funkcionisanje informativnog programa, ali i na sam rad novinara na terenu?
Riječ je o skandaloznoj i licemjernoj odluci vrhuške SNSD-a kojom se na najbezobzirniji način uskraćuje osnovno pravo na rad novinara. Takođe, riječ je o protivzakonitom ponašnju onih koji obnašaju vlast i od kojih se očekuje da provode zakone koje sami donose, što je apsurd nad apurdima.
Kažem da je licemjerna zato što su oni eto odlučili da novinari BN TV mogu pratiti njihove aktivnosti, ali im je uskraćeno pravo na postavljanje pitanja. Filozofija vladajuće stranke „mi ćemo pričati šta hoćemo, a vi nemate pravo da postavljate pitanja“ samo pokazuje nedemokratsku strukturu društva u kom živimo i vlasti u tom društvu.
Čini mi se da su se u ovoj situaciji mnogo bolje snašli novinari BN televizije od funkcionera SNSD-a, tako da smo svjedoci tragikomičnih situaciju u kojoj su glavni akteri upravo oni koji su donijeli odluku - funkcioneri vladajuće stranke.
Ukoliko je namjera ove odluke bila da se izvrši pritisak i izazove strah kod novinara BN TV, onda mogu reći da u tome nisu uspjeli. Naši novinari će nastavljati da postavljaju pitanja, a funkcioneri SNSD-a , ukoliko to već žele, mogu nastaviti da ćute.
Nekada to njihovo ćutanje govori više od hiljadu izgovorenih riječi.
Nijedan političar me još nije ubijedio da se iskreno zalaže za slobodu medija
Izvještanja BN televizije je često predmet rapsrava u NSRS. Kako gledate na to, naročito imajući u vidu da je 2014. izborna godina?
Mene rasprave o BN TV u Narodnoj skupštini RS uopšte ne impresioniraju.
Znate, na prvu je lijepo čuti da vas kao neko od nekoga brani, ali ključno pitanje je koliko je iskreno zalaganje pojedinih političara za slobodu medija, a koliko je to zarad ličnih interesa i sticanja političkih poena.
Nijedan političar me još nije ubijedio da se iskreno zalaže za slobodu medija i, iskreno rečeno, to i ne očekujem od njih. Kada je riječ o odnosu političar – novinar, ja sam veoma oprezna i nemam nikakvih iluzija.
Od političara samo očekujem da stvore normalne demokratske uslove za rad novinara. Uslove u kojima će se poštovati novinari, njihov integritet i rad. Zbog toga se i trudim da ni napade ni odbranu ne uzimam previše k srcu.
Ipak, informativni program BNTV je prema podacima MIB-a ove godine najgledaniji u RS...
Da! Naš informativni program je najgledaniji u Republici Srpskoj i to najbolje govori da svi pristici kojima smo mi kao medij, a i svaki naš novinar izloženi. Mi se trudimo da na profesionalan i pošten način radimo svoj posao.
Gledaoci su to očigledno prepoznali i dali nam povjerenje. Znam da neke to nervira, ali ja kao neko ko stoji na čelu Informativnog programa mogu reći da iza te gledanosti stoji ogroman trud svakog našeg novinara, snimatelja, montažera, realizatora... cijele ekipe ljudi. Mogla bih danima da pričam o tome...
Očekivanja od medija su prevelika i ponekad čak nerealna
Ako se od novinara očekuje da bude korektivni faktor ovog i ovakvog društva, koje bi uslove za obavljanje svog posla morao imati? Kakav je status ove profesije danas?
Nema sumnje da će se postojeća suituacija u izbornoj godini pogoršati.
Očekivanja od medija su prevelika i ponekad čak nerealna. Ovdje vlada filozofija „ko ovlada medijima taj će i dobiti i izbore“. Upravo zbog te filozofije nema sumnje da se u toku 2014. godine mogu očekivati još veći pritisci na novinare i medijske kuće. Ostaje nam da vidimo kako će koja medijska kuća odgovoriti na te pritiske.
Stanje u medijima u Republici Srpskoj, odnosno u cijeloj BiH nikada nije bilo lošije, što je poptpuno nelogično s obzirom na broj medija i ekspanziju novih elektronskih medija.
Danas imamo situaciju: što više medija – to manje novinarskih sloboda, što je posebno vidljivo u tzv. klasičnim medijima kao što su štampa, radio i televizija.
Odgovor na pitanje zašto je to tako treba tražiti u teškoj ekonomskoj situaciji u zemlji koja je veliki broj medija dovela na ivicu opstanka. Takva situacija dovela je do ekonomskog ucjenjivanja medijskih kuća kojima pokušavaju i uglavnom uspijevaju da ovladaju tajkunski i blisko povezani politički centri moći.
Zbog čega u RS novinari ne rade svoj posao koliko znaju i mogu i pod kojim pritiscima najčešće popuštaju čime se gubi smisao profesije?
Ta uloga korektivnog faktora u društvu bi trebalo da bude imperativ svakog novinara i medija. Da bismo uspjeli u tome potrebno je sačuvati integritet - kako integritet medijskih kuća, tako i integritet svakog novinara.
Pitanje je, međutim, kako u ovako osiromašenom društvu očekivati da neko očuva integritet. Ali uz veoma bitan ekonomski integritet, još bitniji su profesionalni i moralni integritet. Ali, po meni, sve je stvar izbora, pa i ovo pitanje. Ili ćete se odlučiti da sačuvate svoj profesionalni i lični integritet ili ćete pristati na truli kompromis u kom ste unaprijed pristali na ulogu gubitnika.
Naravno da je za očuvanje integriteta veoma bitno da medijska kuća, odnosno menadžment i uredništvo stanu iza svakog novinara, ali i međusobna novinarska solidarnost koja je gotovo svakodnevno na ispitu i gotovo svakodnevno pada na tom ispitu.