Svijet
Jugoistočna Evropa izašla iz recesije
Ekonomije zemalja Jugoistočne Evrope su u plusu, za razliku od evrozone gdje je još recesija, pokazuje najnoviji izvještaj Svjetske banke. Do oporavka regiona doveo je rast izvoza u kojem prednjači Srbija, ali i rast poljoprivredne proizvodnje.
Zemlje jugoistočne Evrope izašle su iz recesije, pokazuje najnoviji izvještaj Svetske banke. Do oporavka regiona, koji čine Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Albanija doveo je rast izvoza u kojem prednjači Srbija, ali i rast poljoprivredne proizvodnje. Glavni problem za sve zemlje i dalje je visoka nezaposlenost.
Kraj godine i končano zeleno svjetlo. U plusu su ekonomije zemalja jugoistočne Evrope, za razliku od evrozone gdje je još recesija.
Srbija će imati srednji rast ove godine. U poređenju s drugim zemljama, među kojima najbolje stoji Makedonija, rast srpske ekonomije iduće godine biće sporiji i zavisiće od banaka i Brisela.
Glavni ekonomista Svjetske banke u Srbiji Lazar Šestović kaže da se stanje kredita stalno smanjuje i kretanje prema stanovništvu i privredi je sve manje i manje.
"Sa druge strane ukoliko bi razgovori sa Evropskom unijom bili ubrzani to može da smanji percepciju rizika za ulaganje u našu zemlju i to može da nadomesti smanjenje kreditne aktivnosti kroz povećani priliv kapitala i da to eventualno da neki zamajac našem rastu", naveo je Šestović.
Ove godine jedna dobra i jedna loša vijest za Srbiju - dobra je da je zahvaljujući Fijatu ostvaren najveći rast izvoza u regionu. Loša vest je da je stopa nezaposlenosti od 25 odsto i dalje visoka. Pitanje je hoće li tako i da ostane.
Šestović je rekao da rast koji smo imali ove godine je uglavnom bio iz poljoprivrede i prerađivačke industrije. "To su radno intenzivne delatnosti, pa je moguće da će doći do određenog pada nezaposlenosti", smatra Šestović.
Čitav region muku mučio sa dugom. U Srbiji je ove godine čak i smanjen, ali prije svega jer se privatni sektor manje zaduživao u inostranstvu.
Iako se čini da pomaka ima, ekonomisti su oprezni u prognozama. Svima u regionu je zajedničko to da brzina oporavka zavisi od brzine strukturnih reformi, a što, konačno, zavisi od političke volje.