autor: Frontal

U vašoj Galeriji počela je još jedna manifestacija Jesen grafike: šta će publika moći da vidi i generalno o samoj ideji manifestacije?

Kulturna manifestacija “Jesen grafike 2013’’ godine počela je 08. oktobra 2013. godine sa izložbom grafika Slobodana Radojkovića iz Niša. U okviru pomenute manifestacije biće predstavljene još četiri izložbe grafika i to grafičara iz Sarajeva, Banja Luke i Trebinja. Manifestacija “Jesen grafike’’ traje od 2008. godine. U okviru iste do sada je predstavljeno  ukupno 23 izložbe grafičara iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Cilj kulturne manifestacije je da grafika, kao vrsta umjetnosti, bude značajnije zastupljena na banjalučkoj kulturnoj sceni. O cjelokupnom radu Galerije UDAS zadužen je Umjetnički savjet u sastavu magistara grafike i magistara slikarstva, koji su, između ostalog, pokrenuli navedenu manifestaciju.  

Osim ove manifestacije tokom cijele godine Galerija vrlo aktivno organizuje izložbe, pormocije... Šta biste izdvojili kao posebno u ovoj godini?

Umjetnička galerija ”UDAS” predstavlja jedinstvenu galeriju u jugoistočnoj Evropi koja pruža mogućnost mladim studentima Akademije likovnih umjetnosti, neafirmisanim umjetnicima, umjetnicima sa i bez invaliditeta da predstave svoje umjetničke radove u našoj Galeriji. Kroz mnogobrojne kulturne manifestacije koje organizujemo uvidjeli smo mogućnost da umjetnosti ”damo” posebno mjesto i da je podignemo na veći pijedastal i da javnosti predstavimo umjetnike na jedan specifičan način.
Putem samostalnih i kolektivnih izložbi želimo da stvaramo mrežu likovnih umjetnika iz zemlje i Regiona, da ukažemo na barijere sa kojima se susreću osobe sa invaliditetom, promovišemo kreativni potencijal umjetnika na lokalnom, entitetskom, državnom i regionalnom nivou.
Tokom svake godine, Galerija UDAS raspisuje dva Javna konkursa za umjetnike/ce sa i bez invaliditeta. U Galeriji UDAS u prosjeku, godišnje bude otvoreno oko 13 samostalnih i kolektivnih izložbi umjetnika/ca sa i bez invaliditeta.

Svaka izložba koja je predstavljena do sada u ovoj godini, a bilo ih je 8 (osam), bila je jedinstvena, predstavljala je umjetnika/ce kroz njihova djela, rad, buduće korake. U 2013. godini, možmo izdvojiti izložbu pod nazivom “Poetika duše’’ čiji su autori bili Romi i ista je po prvi put otvorena u Galeriji UDAS povodom Međunarodnog dana Roma.

Kako ocjenjujete trenutni položaj amputiraca? Vidite li napretka u socijalnom, zdravstvenom i svim drugim oblicima regulative i integracije?

Amputirci se danas susreću sa dosta izazova, jedan od glavnih problema je ekonomska situacija, ogromnom većinom su nezaposleni a invalidnina većine amputiraca je oko 420,00 KM što je jako malo za život kada znamo da se amputirci svakodnevno susreću sa različitim vrstama bola (fantomski bol, rane na bataljku itd) a zdrastvene usluge nisu besplatne gdje pod hitno potrebno omogućiti besplatne zdrastvene usluge kao i lijekove za ovu kategoriju stanovništva.
Poseban problem su ortpedska pomgala koja nose amputirci, prava koja dobijamo od Fondova zdrastvenog osiguranja se svakodnevno smanjuju. Jako je komplikovana procedura dobijanja proteze što je naročito problem osobama koje žive u ruralnim područjima. Koristimo proteze sa zastarjelom tehnologijom i dijelovima. Danas se u svijetu koriste savremene proteze sa karbonskim stopalima i bioničke proteze to je za nas nemoguće.
Da bi se očuvalo prostali dio zdravstvene sposobnosti potrebno je redovna rehabilitacija, a mi amputirci nemamo tu mogućnost što dodatno pogoršava zdrastveno stanje amputiraca.

Mine i dalje nisu prošlost u našoj zemlji. Gdje vidite najveću kočnicu u tom procesu?

Nažalost BiH i dalje je u svijetu prepoznata po nagaznim minama. Najveći problem u protivminskoj akciji je što različiti nivoi vlasti u BiH ovaj problem ne stavljaju u prioritete. Problem mina u BiH je na dnu liste prioriteta, to se naročito vidi po finansijskima sredstvima koja se izdvajaju za ovu oblast.
Posvećenost vlasti i na međunarodnom nivou je jako loša, naročito što se tiče izvještavanja i prisustvovanja sastancima zemalja potpisnica Otavskog sporauzma.
Problem mina usporava ekonomski razvoj zemlje i to bi trebalo da bude podstrijek svima u našoj zajednici da ovaj problem što prije riješimo.

Koje su buduće programske aktivnosti UDAS-a?

UDAS će u narednom peridu posebnu pažnju posvetiti povećanju prihoda u porodicama amputiranih lica kroz edukaciju i direktna srestva za pokretanje ili proširenje malih biznisa. Pružaćemo podršku i socijalno ugroženim kojih je nažalost sve više.
Cilj UDAS-a je da dođe u kućnu posjetu svakom amputircu u našoj zajednici i da zajedno radimo na njihovom oporavku, oporavku njihovih porodica i zajednica u kojima žive.
A na nivou sistema će se raditi na poboljšanju zakonske regulative kao i uskljađivanje domaćeg zakonodavstva sa UN Konvenciom o pravima osoba sa invaliditetom