Uprkos odsustvu rasta glavnih izvoznih tržišta u prvom polugodištu ove godine, robni izvoz zabilježio je snažan realni rast veći od 15 odsto u odnosu na prvo polugodište prošle godine.

Skok viškova u proizvodnji električne energije namijenjenih izvozu bio je jedan od glavnih faktora ovog rasta, gdje je vrijednost izvoza električne energije u prvom polugodištu skoro trostruko povećana u odnosu na isti period prethodne godine.

Ovo je, prije svega, posljedica naglog povećanja proizvodnje u hidroelektranama usljed izuzetno povoljne hidrološke situacije. Bez toga bi nominalni rast robnog izvoza umjesto aktuelnih 8,7 odsto u prvom polugodištu iznosio svega 3,7 odsto, ocjenjuje se u izvještaju.

Nagli pad izvoznih cijena od približno 11 odsto u prvom polugodištu ove godine ukazuje da bi realni rast ostatka izvoza bez električne energije mogao biti znatno veći sa stopom od približno 14 odsto.

Ovo je u najvećoj mjeri rezultat realnog rasta izvoza baznih metala, drveta, gume i plastike, dijelova opreme, dijelova za motorna vozila, prehrambenih proizvoda, kože i farmaceutskih proizvoda.

U izvještaju se navodi i da je, uprkos prilično evidentnom smanjenju raspoloživog dohotka građana, te sve slabijoj sklonosti građana na potrošnju, privatna potrošnja zabilježila neznatan realni rast.

Privatna potrošnja, takođe, nije našla finansijsku podršku ni u bankarskim kreditima stanovništvu koji bilježe tek neznatan rast u prvom polugodištu.

U prvom polugodištu ove godine došlo je do povećanja potrošnje netrajnih potrošačkih dobara, dok je potrošnja trajnih dobara u padu.

Na to prvenstveno ukazuje prilično snažan rast proizvodnje u prvom polugodištu od 12,3 odsto i uvoza od 4,4 odsto netrajnih dobara široke potrošnje, dok trajna dobra bilježe neznatan pad.