izvor: Nezavisne

Ona je istakla da je odluka loša i štetna za evropsku budućnost zapadnog Balkana, ali je upozorila da postoje pravne nedoumice o ustavnosti dokumenta, jer je i Evropska komisija najavila podnošenje aplikacije za ocjenu ustavnosti.

"Moramo napraviti analizu i s pravnom službom EP-a. Oni su nam rekli da smo potpuno ludi da usvojimo ovakvu odluku! Rekli su da mi njome ustupamo naša ovlaštenja, koja su zaštićena Lisabonskim ugovorom", navela je Fajonova.

Bili ste jako frustrirani na sjednici tokom glasanja o mehanizmu. Smatrate li ovakav ishod ličnim porazom?

Jako sam razočarana i nisam ni sakrivala razočaranje. Ljudi koji su pratili sjednicu jasno su to mogli vidjeti. Toliko smo se borili za bezvizni režim za zapadni Balkan sve ove godine! Ne vidim ovo glasanje kao poraz, više je to za mene realan prikaz krize u kojoj se EU danas nalazi, a koji oslikava jačanje nacionalističkih i populističkih snaga u EU. Mehanizam koji je usvojen je loš i štetan, posebno za zemlje u vašem regionu. Iskreno, njega je stvorila Evropska komisija nakon druge runde vizne liberalizacije, u kojoj su bile BiH i Albanija. Neki argumentuju da će to biti krajnje sredstvo u slučaju porasta broja azilanata, ali bojim se da će neke evropske vlade ovo koristiti kao političko sredstvo za domaće populističke potrebe, kao i za kažnjavanje zemalja regiona za neispunjavanje reformi i preuzetih obaveza.

Koliko vremena još imamo da izbjegnemo uvođenje viza?

Ne želim stvarati paniku i plašiti građane vaše zemlje, kao ni bilo koje druge. Brine me činjenica da je Evropski parlament praktično predao neka svoja ovlaštenja. Zato je to osjetljivo pitanje. Više neće biti sigurnosnih mehanizama i demokratske kontrole ako jedna ili više zemalja zatraži suspenziju bezviznog režima. Dobro se sjećamo svih pokušaja da se to desi u prošlosti, posebno tokom izbornih kampanja, pa čak i u Njemačkoj. Današnji tekst mora biti objavljen u "Službenom listu EU", a to se obično dešava brzo. Onda će to biti samo pitanje mjeseca kada će pritisak neke od evropskih vlada biti dovoljno jak. Realno gledano, sada je broj azilanata znatno manji nego proteklih godina. Logično bi bilo da to znači manje argumenata, ali u dokumetu se nalazi jedan jako loš odjeljak, koji kaže da se podaci mogu porediti u proteklih sedam godina. Insistirala sam da to bude samo period od tri godine. Odbor za pravna pitanja je to podržao, ali grupa narodnjačkih stranaka (EPP) je u zadnji trenutak bacila sve ono što smo proteklih godina ispregovarali sa Savjetom EU.

Možete li nam objasniti zbog čega je Evropska komisija osporila legalnost drugog dijela dokumenta, koji se odnosi na reciprocitet? Da li to znači da bi cijela odluka mogla biti osporena, dakle i dio o vizama?

Ovim kompromisom stvorili smo pravni haos. Pokušaću da vam to objasnim veoma pojednostavljeno, s obzirom na to da je ovo jako težak tehnički dokument. Kompromis uključuje dva mehanizma. Jedan je mehanizam suspenzije bezviznog režima, a drugi je mehanizam reciprociteta. Zamislite da EU uvede vize SAD, Kanadi, ako bi jedna od pet zemalja članica EU bila izuzeta vizne liberalizacije! Kompromis o mehanizmu reciprociteta je ilegalan prema mišljenju Komisije. Komisija je jasno rekla da će dokument uputiti na ocjenu Evropskom sudu. Zasad je rano predviđati kako će se to završiti. Ali, činjenica je da je EP nažalost glasao za ovaj dokument. On će stupiti na snagu za nekoliko sedmica.

Koliko sad to štete može nanijeti zemljama zapadnog Balkana?

Ne treba trošiti riječi koliko je to štetno. Privremeno ukidanje bezviznog režima će biti veliki udarac za bilo koju zemlju regiona. To će biti kazna za njene građane koji koriste viznu liberalizaciju za putovanja, rad i studiranje. To će pojačati antievropska osjećanja, ali pogoršaće i odnos prema manjinama, posebno Romima, koji su najzastupljeniji među tražiocima azila. Čak postoji opasnost da zemlje zapadnog Balkana usvoje oštre diskriminatorske mjere prema njima zbog straha od ponovnog uvođenja viza. Iskreno se nadam da će ovo ostati samo na papiru, kao posljednja mjera.

Je li moguće poništiti ovu odluku i da li je tačno da će ona imati samo ograničeno važenje do 2015. ili 2016, kako tvrde neki?

Nažalost, nema načina da se ona poništi. To je moguće samo u slučaju da Komisija odluku proslijedi na ocjenu ustavnosti Sudu. Takođe, moramo napraviti analizu i s pravnom službom EP-a, oni su nam rekli da smo potpuno ludi da usvojimo ovakvu odluku! Rekli su da mi njome ustupamo naša ovlaštenja, koja su zaštićena Lisabonskim ugovorom, tako da moramo da vidimo kako da djelujemo u vezi s tim u narednom periodu.

Predstavlja li ova odluka, na neki način, poništenje politike proširenja EU?

Ne bih išla tako daleko, a i optimista sam po prirodi. Politiku proširenja i slobodu kretanja vidim kao najveće postignuće EU u istoriji. Oni koji govore da postoji zamor proširenjem bi radije trebalo da se zapitaju kakvu to EU oni žele? Žele li budućnost izolovane Evrope u globalizovanom svijetu 21. vijeka ili žele li jaču Evropu, u koju će biti integrisan i zapadni Balkan? Živimo u teškim vremenima ekonomske, socijalne i moralne krize u Evropi. Nedostaje nam povjerenje naših građana. Mi moramo da nađemo novi smjer kretanja, ali moramo da budemo zajedno, sada više nego ikada ranije. Zapadni Balkan je dio Evrope. Nema alternative evropskom projektu proširenja, koji je donio mir i stabilnost u sve evropske zemlje.