Izvor:RTRS

U parku, kroz gustu krošnju stabala, pruža se predivan pogled u daljinu, sve do fjorda Trondhajm. Sunce je upravo na zalasku, a voda se sjaji i čini se kao da je od samog zlata. Tipičan prizor kakav se ovdje uvijek može vidjeti u kasnim danima ljeta. Ovdje – to je gradić Stjordal, nekih 30 kilometara od Trondhajma.

U novoizgrađenom naselju Geving, u lijepo uređenim porodičnim kućama, polako se pale svijetla. Rune Vista izlazi na terasu, opušteno pijucka pivo dok prelazi preko prizora koji mu se pruža pred očima.

“Ovo je predivno mjesto za život, za porodicu, posebno za djecu. Ovdje je puno mirnije i opuštenije nego u nekom gradu”, kaže ovaj 41-godišnjak zaposlen u jednoj norveškoj banci u Trondhajmu.

Nakon što su deset godina živjeli u Oslu, Vist i njegova supruga Nina su se sa svoje dvije kćerke nedavno preselili u svoj novi dom.

Njihova kuća je jedna od onih “gotovih”, odnosno montažnih, koje se mogu naručiti iz kataloga. 250 kvadratnih metara prostora punih svijetla i stakla, prostiru se na sveukupno tri sprata. Ovoliki prostor naravno ima i svoju cijenu.

“Platili smo šest miliona kruna. To je oko 750.000 evra”, kaže Nina Vist.

Cijene nekretnina u norveškim malim gradovima i selima, kreću se kao cijene nekretnina u njemačkim gradovima. Pa ipak, ko može, kupuje…

“S obzirom na povećan broj useljenika, koji u Norvešku dolaze kao stručna radna snaga, postoji manjak nekretnina, stanova i kuća. Zato se trenutno isplati kupiti nešto i onda iznajmljivati”, objašnjava Rune Vist.

Uprkos tome, većina Norvežana ipak najradije investira u sopstveni dom. U tome ih podržava i država. Mlade porodice u Norveškoj, već na osnovu vrlo malog sopstvenog kapitala i radnog ugovora, mogu vrlo jednostavno da dobiju neki povoljan kredit.

A što se tiče posla, njega u Norveškoj ima gotovo svako. Procenat nezaposlenosti u cijeloj zemlji iznosi nešto više od tri posto, u nekim dijelovima je još i niži od toga.

Imaju li onda Norvežani razloga da se žale?

Drugim riječima – postavlja se pitanje, imaju li Norvežani uopšte razloga da se žale?

Naime, svaki put prilikom objavljivanja rezultata nekih novih istraživanja o visini standarda i kvaliteta života u evropskim zemljama, Norveška se nalazi na samom vrhu.

“Naši putevi, a i željeznica su u lošem stanju. Osim toga, vrijeme je da s ulica nestanu prosjaci. Uopšte, iz naftnih fondova bi trebalo izdvajati veći procenat novca za socijalni sistem. Imamo dovoljno novca, zašto ga ne ulažemo u takve oblasti”, kaže Stig Eikeland, susjed Vistovih.

Rupe na putevima, nekolicina ilegalnih useljenika iz istočne Evrope koji prose na ulicama i nesloga po pitanju toga koliko tačno novca bi se trebalo staviti na stranu za loša vremena - to su tipični problemi koji muče Norvešku na koje se velika većina drugih evropskih zemalja samo smješka.

Najveći svjetski državni investitor

“Dio novca iz državnih norveških naftnih fondova ulaže se u zemlju, u državna penziona i socijalna osiguranja, a drugi dio novca se investira u inostranstvu”, kaže Rune Vist.

On dodaje da su ti norveški fondovi u međuvremenu vlasnici jedan do dva odsto svih akcija u Evropi.

“Norveška je time najveći svjetski državni investitor. Ovaj fond trenutno raspolaže s oko 560 milijardi evra…”, kaže Vist koji je nekada radio kao savjetnik za ulaganja velikih preduzeća u Oslu, ali i državnih naftnih fondova.

Osim toga, kako kaže on, ovo bogatstvo stalno raste budući da je vrlo dobro uloženo.

“Investicije su danas podjeljene na slijedeći način: oko 60 posto novca se nalazi u akcijama, 35 posto u obveznicama i oko pet posto je u privatnom vlasništvu. Naftni fondovi u Londonu, Švajcarskoj i SAD su u posljednje vrijeme u velikom stilu novac ulagali u nekretnine. U Londonu je kupljen veliki dio ulice Ridžent, u Švajcarskoj centrala koncerna Kredi Svis, u SAD je kupljeno takođe nekoliko trgovinskih centara”, kaže Vist.

“U svakom slučaju to nije loše. Ulagati u nekretnine se očito isplati”, kaže Rune Vist koji je i sam nedavno novac uložio u porodičnu kuću.

U svakom slučaju, kako se čini, život u zemlji fjordova mogao u budućnosti da ostane idiličan, kao što je sada.