izvor: Nezavisne/Frontal

Naime, kreditni portfolio banaka na kraju juna ove godine iznosio je oko 16,1 milijardu KM, što je tek za 1,2 odsto više nego na kraju prošle godine, kada je bio na nivou od oko 15,9 milijardi KM.

To su najlošiji kreditni rezultati od recesijske 2009. godine, u kojoj je ostvaren pad plasmana. Nakon toga, u periodu od 2010. do 2012. kreditno tržište se blago oporavilo sa godišnjim stopama rasta od 3,5 do 5,3 odsto.

Posebno ovogodišnje zahlađenje primjetno je u plasmanima banaka prema privatnim preduzećima, koji su tek neznatno šestomjesečno povećanje od 0,3 odsto, dok su krediti stanovništvu na nivou prosjeka od 1,2 odsto.

Bankari čak sumnjaju u bilo kakav realni rast kreditnih plasmana u 2013, ocjenjujući da je na djelu "statistička fatamorgana".

"Realni rast podrazumijeva da se izdaju novi krediti, a stari uredno servisiraju. Međutim, na sceni imamo da se dospjele obaveze po postojećim kreditima pripišu novom kreditu i izvrši reprogram, čime kreditni portfelj raste iako zapravo nije bilo novih plasmana. Zbog toga cijenim da je došlo do stagnacije kreditiranja", kazao je Radovan Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH.

On je uvjeren da je usporeno kreditiranje privrede posljedica smanjene potražnje na koju su uticale ekonomska kriza i neizvjesnost otplate od strane preduzeća.

Banke u BiH, prema njegovim riječima, posjeduju kreditni potencijal od više stotina miliona, pa čak i milijardu KM, ali se susreću s manjkom kvalitetnih projekata koje bi finansirali.

"Zahtjevi preduzeća su niži nego prije nekoliko godina, što je logično ako vidimo da je veliki broj pravnih lica pod blokadom računa, u stečaju ili je ugašen. Sa druge strane, imamo velike kreditne zahtjeve od preduzeća koja nude navodne razvojne programe, ali uz nisko vlastito učešće, što je rizik koji banka ne može da prihvati", ističe Bajić.

Priznaje da je posljednjih godina očita i mnogo opreznija kreditna politika banaka, jer su se mnoge opekle zbog olako datih zajmova, što je povećalo učešće nekvalitetnih kredita u ukupnom portfelju na zabrinjavajućih 15 odsto.

Što se tiče kreditiranja stanovništva, Bajić kaže da su i građani oprezniji pri zaduženju, znajući da su prošla vremena kada su mogli bez posebnih naprezanja otplaćivati kredit. Stanovništvo se, kaže, ranije više zaduživalo za rješavanje stambenog pitanja i nabavku automobila, dok su sada kreditni zahtjevi mnogo skromniji.

Privrednici, takođe, kažu da je na zahlađenje kreditiranja uticala kako resecija, koja je smanjila prohtjeve preduzeća, tako i stroži bankarski uslovi kreditiranja, od visine kamate do zahtijevanog kolaterala i osiguranja.

Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, ukazuje da je kreditiranje privrede u odnosu na stanovništvo sve proteklo vrijeme bilo neizbalansirano, odnosno da su banke više bile orijentisane na građane, iako privreda nosi razvoj. Sada, kada u recesiji građanima padaju primanja i kupovna moć, smatra logičnim da ne mogu povući kreditna sredstva koja će sigurno otplaćivati.

"Još jedan razlog smanjenog kreditiranja leži u tome da je i javni sektor koji se takođe zadužuje sada u deficitu, tako da je bankama sužen prostor, pogotovo što u privredi nema puno zdravih preduzeća. Razlog je nepovoljan poslovni ambijent, gdje značajnu ulogu igraju fiskalna opterećenja koja su i dalje visoka. Stalno se izmišljaju novi nameti kako bi država imala od čega da otplaćuje svoje obaveze prema međunarodnim kreditorima", naglašava Bakšić.