Uzdržanost latinoameričkih država od odluke MMF-a u javnost je iznio predstavnik Brazila u svjetskoj finansijskoj instituciji Paulo Noguera Batista. 

"Nedavni događaji u Grčkoj potvrdili su neke od najgorih strahovanja. Provođenje programa reformi, skoro na svim nivoima, nije na zadovoljavajućem nivou u Grčkoj", naglasio je Batista, koji je kritikovao odluku MMF da odobri tranšu pomoći Grčkoj u iznosu od 1,7 milijardi evra. 

On je istakao da je taj iznos dio ukupne sume od 28,4 milijardi evra, koje je Grčka do sada dobila od MMF-a, a koji Atina neće moći vratiti, ukoliko izostane podrška ostalih članica evrozone. 

Batista je pri tom ukazivao na odvojeni izvještaj, koji je ranije objavio MMF i u kojem se navodi da ukoliko reforme u Grčkoj ne budu provedene i evropske vlade povuku svoju podršku, onda kapacitet Atine za povratak sredstava Fondu, najvjerovatnije, neće biti dovoljan. 

"U tom izvještaju samo nije otvoreno iznijeta mogućnost bankrota ili odlaganja isplate obaveza koje Grčka ima prema MMF", dodao je Batista. 

Nakon prvog plana pomoći 2010. godine, Grčka je u proljeće 2012. godine dobila kredit od oko 173 milijarde evra koji je dogovoren sa međunarodnom trojkom povjerilaca – MMF-om, EU i Evropskom centralnom bankom, u zamjenu za drastične mjere štednje. 

Ministri finansija evrozone su 26. jula dali zeleno svjetlo za konačnu isplatu pomoći Grčkoj iz kriznog fonda. 

Poslanici u grčkom parlamentu su usvojili novi nacrt zakona u koji je uključen amandman sa detaljima kontroverznog plana,prema kojem će, više hiljada radnika javnog sektora biti uključeno u "preraspodjelu radnog mjesta". 

Usvajanje nacrta zakona znači da će 4.200 radnika ući u program do kraja ovog mjeseca.

(Srna/Frontal)