Libretu kao primjer subvencionisane ekonomije, uveo je Fidel Kastro 12. jula 1963. godine. Bio je to odgovor na američke sankcije Kubi, koje su važile i za izvoz hrane. Zahvaljujući toj knjižici, koja ima oko 20 stranica, kubanske porodice su dobijale osnovne namirnice za malo novca.

Kubanci podsjećaju da su sa libretom svi bili isti i da se nije dešavalo da neko ne zna šta će sa hranom, a da drugi gledaju.

Sa prosječnom platom od oko 20 dolara i penzijom koja je upola manja, malo je onih na Kubi koji ne moraju da je koriste.

Libreta je, međutim, postala tanja, sa mjesečnim kvotama od pet jaja po osobi, pola kilograma pasulja, dva kilograma šećera, pola litra ulja, pola kilograma pilećeg mesa, 3,5 kilograma pirinča,100 grama kafe i jednim pakovanjem tjestenine. I sve to za oko dva dolara, koliko na slobodnom tržištu košta samo litar mlijeka.

Građani kažu da je vlada imala priliku da ukine subvencije, ali nije. Sada je sve ponovo skupo i nije im dostupno, kažu penzioneri.

Predsjednik Raul Kastro već duže vrijeme upozorava da je libreta uvedena da bi pomogla narodu i zaštitila ga od špekulanata, ali da je s vremenom postala veliko ekonomsko breme za državu, koja za to izdvaja milijardu dolara godišnje.

Sudbina librete postaje neizvjesna, ali Kubance tješe predsjednikove riječi, da niko normalan na čelu države neće propisati kraj tom sistemu, dok se za to ne stvore uslovi.

(RTS/Frontal)