Gerke, pak, smatra da je je kriza samo prigušena ekstremno velikom količinom novca emisionih banaka kao i novcem iz spasilačkih fondova.
"Nije nikakvo iznenađenje što su tržišta ođednom ponovo postala nervozna, da nemaju povjerenja u preduzete mjere. Zbog toga je dužnička kriza i dalje u toku", smatra Gerke.
Krizno žarište broj jedan u ovom trenutku je Portugal, navodi radio. Tamo su dva ministra podnijela ostavke jer više nisu željeli da učestvuju u spornoj vladinoj politici štednje.
Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da bi državni dug Portugalije naredne godine mogao da se popne na 140 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP) ako se konjunktura bude razvijala lošije nego što je očekivano.
"Tako gledano, malo je vjerovatno da bi Portugalija od sredine 2014. ponovo mogla sebe da finansira na tržištu - kada isteknu krediti zemalja evrozone, Evropske centralne banke i MMF. Drugim riječima: potreban je drugi paket za spas Portugalije", navodi Dojče vele.
Navodi se i da stručnjaci upravo ispituju da li je Grčka ispunila uslove za narednu tranšu kredita. Vlada u Atini je u sredu morala da prizna da nije uspjela da u potrebnoj mjeri redukuje broj radnih mjesta u javnom sektoru. Nema napretka ni u privatizaciji.
Res i pored toga nalazi riječi hvale za zemlju u kojoj se rodila dužnička kriza: "Grčka je na planu štednje već postigla mnogo. Ali, tačno je i da mora još dosta toga da se uradi kada su u pitanju strukturne reforme."
I pored svih mjera štednje, grčki dug je ponovo dostigao 175 odsto BDP-a. Cilj kreditora da se do 2020. godine on smanji na 110 odsto izgleda sve manje realno. Mnogi stručnjaci smatraju da je neizbežan novi otpis dugova te zemlje.
To bi, kako se navodi, pogodilo i njemačke poreske obveznike. To je škakljiva tema u vrijeme predizborne kampanje. Zbog toga Gerčka smatra da prije izbora za Bundestag neće za nju biti novog otpisa dugova, a poslije izbora će sve biti moguće.
O izlasku Grčke iz evrozone se mnogo diskutovalo i špekulisalo, da bi ta tema bila zaključena prije godinu dana. Sada bi, međutim, Kipar mogao da "potraži sreću" van evrozone. Prema jednoj anketi, 67 odsto Kiprana želi da se rastane od evra.
Građani ostrvske republike moraju da uštede ukupno 13 milijardi evra da bi od trojke, koju čine zemlje evrozone, Evropska centralna banka i MMF, dobio kredit od 10 milijardi. Imajući u vidu drastični pad BDP, vlada u Nikoziji je nedavno poslala Briselu poziv upomoć, koji je ostao bez odgovora, podsjeća Dojče vele.
(Novosti/Frontal)
