Međutim, kad dugovi zakucaju na vrata, a para niotkud, građani u nemogućnosti da se nose s otplaćivanjem, na primjer, nekoliko desetina hiljada KM, gube nekretnine vrijedne i po nekoliko stotina hiljada maraka, pa i više, jer banke u nastojanju da namire svoje ne pitaju za cijenu.

Tako su samo u proteklih 15 mjeseci bez krova u Srpskoj ostale 94 porodice, a vrijednost njihovih kredita, za koje su garantovali nekom nekretninom – uglavnom stanom ili kućom – iznosi 3,9 miliona maraka. S druge strane, preduzeća i druga pravna lica morala su da se pozdrave sa tačno 100 nekretnina, jer su posustali u otplaćivanju kredita vrijednih 46,4 miliona KM.

Gramzivi bankari

A da je u Srpskoj sve više onih koji ne mogu da opstanu bez kreditnih zaduženja – pa šta košta da košta – svjedoči i podatak da je iznos kredita pokrivenih hipotekama za tri mjeseca ove godine, u poređenju sa krajem decembra prošle, porastao za 70 miliona KM.

Marko N. iz Banjaluke kaže za Press RS da svaki dan čeka da će ga banka obavijestiti da je na njegovoj kući, jedinoj imovini koju ima, aktivirana hipoteka.

Pošto sam radio u prilično lošem preduzeću, odlučio sam da dignem kredit od 20.000 KM i kupim neke poljoprivredne mašine. Sve je bilo dobro do prije godinu dana, kada sam ostao bez posla. Nekako sam se snalazio, ali evo već treći mjesec nemam za ratu. Sve su prilike da ću i ja ostati bez krova nad glavom koji trenutno vrijedi najmanje 60.000 KM – ističe naš sagovornik.

U Udruženju za zaštitu žiranata upozoravaju da će, prije svega, zbog “gramzivosti” i “netransparentnog” poslovanja bankarskog sektora, u narednom periodu u RS i BiH biti sve više ovakvih slučajeva.

Bez kuće, stana ili poslovnog prostora ipak najčešće ostaju žiranti, jer im banke ne prikazuju kreditnu istoriju onih koji su podizali kredite. Naime, često se dešava da je garant vraćanja kredita hipoteka dužnika, ali banke to prenebregavaju i bez krova ostavljaju žirante! Razlog takvog beskrupuloznog ponašanja je da se ne odmota klupko kome su sve i na osnovu čega krediti odobravani – kaže član Upravnog odbora ovog udruženja Mika Nikić.

On pojašnjava da su, veoma često, kredite dobijala fizička i pravna lica, koja, kako naglašava, već imaju založenu nekretninu u drugoj banci.

Suština je u tome da banke koje posluju u BiH nastoje da plasiraju što više kredita, kako bi što više profitirale na kamatama. Pare će već neko da vrati, pa makar se ljudima otimale kuće – kaže Nikić.

Sud “aktivira” hipoteku

U Agenciji za bankarstvo RS objašnjavaju da se hipoteke aktiviraju po odluci suda, kada potraživanje ne može da se naplati iz drugih izvora.

Krajem prošle godine krediti pokriveni hipotekama iznosili su 2,22 milijarde maraka ili 48,8 odsto od ukupnih kredita bankarskog sektora RS. Krajem marta ove godine, pomenuti krediti iznosili su skoro 2,29 miliona KM. Prema izvještajima banaka, po osnovu naplate potraživanja lane su aktivirane hipoteke u sektoru pravnih lica u iznosu od 40,8 miliona, a u sektoru stanovništva od 3,3 miliona KM. Za tri mjeseca ove godine aktivirane su hipoteke u ukupnom iznosu od 6,2 miliona KM po 35 kredita – kaže portparol ove agencije Sanja Zec.

I ekonomisti smatraju da ovakva situacija sugeriše da su posljedice načina poslovanja banaka od prije nekoliko godina sada došle na naplatu.

Proteklih godina banke su imale ekspanziju kredita, koji su odobravani po spornim uslovima. Naime, dešavalo se da su klijenti lažirali papire kako bi došli do kredita, što banke nisu pretjerano uzimale u obzir. S druge strane, ekonomska kriza i dalje traje, zbog čega su mnogi ljudi zapali u finansijske probleme, pa ne mogu da otplaćuju rate – naglašavaju ekonomisti.